Početkom kolovoza Knin se na nekoliko dana nađe u središtu državne pozornosti, no izvan službenih proslava život u gradu odvija se mnogo mirnije. Za mlade je jedno od ključnih pitanja mogu li ondje pronaći posao i izgraditi život ili će priliku morati potražiti u većim sredinama.

Franka Kopilaš svoju budućnost zasad vidi u Zagrebu. 'Zasad planiram ostati u Zagrebu, mislim da se neću vraćati u Knin', rekla je reporterki N1 televizije Katarini Plantak. Kaže da mogućnosti ovise o obrazovanju i zanimanju kojim se mladi žele baviti. 'Možda za neku drugu struku ovdje ima prilika, ali za moju ne. Moja sestra je ovdje ostala, radi, super joj je. Dosta mojih prijatelja planira se vratiti, ima dosta prilika, samo ih treba iskoristiti', kazala je.

Dio mladih odlazi, no ima i onih koji su se nakon života u inozemstvu vratili u rodni grad. Kristijan je nekoliko godina proveo u Irskoj, a nakon povratka u Kninu je otvorio ugostiteljski objekt. Početak poslovanja, priznaje, bio je rizičan, osobito zato što nije imao dovoljno podrške i teško se snalazio u sustavu. No nije požalio jer se odlučio vratiti.

'Nije bilo toliko teško koliko je bilo riskantno kada sam započinjao posao nisam imao podršku, sustav je bio čudnjikav, ali ti si mlad. Moja odluka da se vratim nije bila teška jer kad nešto voliš kao što ja volim ugostiteljstvo i svoj grad ništa nije teško. Ljudi to prepoznaju i ovdje živimo najpredivniji život ikada, postavlja se pitanje suživota - družimo se, ženimo se međusobno i živimo jedan miran i lijep život u gradu Kninu', rekao je.

U Knin se vratila i Gracija Požar. Nakon studiranja u Zagrebu i rada na različitim filmskim projektima, odlučila je nastaviti obiteljski posao i baviti se uzgojem konja.

'Ja sam više studirala u Zagrebu, ali radila sam kostimografiju na različitim lokacijama i filmovima, ali taj obiteljski život vas prisili da morate biti na jednom mjestu. S obzirom da se bavimo uzgojem neki konji su na prodaju, ali bavimo se i rekreativnim jahanjem i terapijskim', rekla je.

Naselja bez vode

No životni uvjeti nisu jednaki u svim dijelovima grada. Nekoliko kilometara od središta nalaze se naselja koja ni danas nisu priključena na vodovodnu mrežu. Stanovnici se pitkom vodom opskrbljuju iz cisterni, a tijekom ljeta dostava može kasniti zbog velikog broja požara i pojačanog angažmana vatrogasaca.

Marijan Zelenika kaže da vodu naručuju preko komunalnog poduzeća, nakon čega je dovoze pripadnici dobrovoljnog vatrogasnog društva. 'Tu nama DVD, vatrogasci donose vodu, naručimo preko komunalnog i prođe dva tri dana pa donesu. Preko ljeta kad su požari i velika navala se zna dosta dugo čekati. Nas je četiri u kući, tinejdžeri, to su kao patke, ne mogu u grad prljavi. A za blago idem, imam kombi, uzmem bačvu, napunim na rijeci', ispričao je.

Opskrba domaćinstava vodom traje već gotovo deset godina, a posebno je zahtjevna tijekom protupožarne sezone.

'Već smo ušli u desetu godinu prijevoza i osiguravanja pitke vode za domaćinstva koja nisu spojena na vodovodnu mrežu. Aktivnost obično prolazi ispod radara, a prilično je zahtjevna, posebno u ljetnoj sezoni kada istodobno imamo velik broj požara', rekao je Miran Mrduljaš.

Gradonačelnik o situaciji

Gradonačelnik Knina Marijo Ćaćić navodi da bez vodovodne mreže trenutačno žive stanovnici triju većih prigradskih naselja. Problem je, kaže, u njihovoj udaljenosti od postojeće mreže i malom broju stanovnika, zbog čega je teško opravdati velika ulaganja.

'Imamo tri naselja, veća prigradska, koja nemaju izgrađenu vodovodnu mrežu. Radi se o naseljima vrlo rijetko naseljenima koja su dislocirana od gradske vodovodne mreže i za izgradnju takvog vodovoda treba jako puno sredstava. S druge strane ne možete pokazati održivost projekta jer je malo stanovnika. Veliki su iznosi u pitanju, razrađujemo i prikupljamo projektnu dokumentaciju te planiramo faznu izgradnju', rekao je Ćaćić.