„S obzirom na to da su obveze zdravstvenih ustanova bez zajmova i kredita krajem 2024. iznosile 2,4 milijarde eura, što je u odnosu na 2023. porast za približno 17 posto, i da je akumulirani manjak bolničkih zdravstvenih ustanova obuhvaćenih revizijom i krajem 2023. iznosio 1,17 milijardi eura, naše je mišljenje da je žurno potrebno poduzeti aktivnosti kako bi se osigurala financijska stabilnost zdravstvenih ustanova”, kazao je Klešić podnoseći Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2024.

Istaknuo je kako je kod većine bolnica značajan i kontinuiran rast obveza i kontinuiran manjka prihoda.

Državni ured za reviziju zdravstvenim sustavom bavio se u 2023. i 2024. godini i revizijom obuhvatio 56 bolničkih zdravstvenih ustanova, 22 zavoda za za javno zdravstvo i 17 domova zdravlja, a uskoro će objaviti i detaljnu, sveobuhvatnu analizu poslovanja 56 bolničkih zdravstvenih ustanova kojom je obuhvaćeno desetogodišnje razdoblje, rekao je Klešić.

„Zdravstveni sustav Hrvatske, na što upućujemo već jedno desetljeće, je financijski rizik za državni proračun, a što se tiče nepravilnosti u zdravstvenom sustavu svi subjekti koje smo radili dobili u naloge i preporuke koje uredno izvršavaju, a uz to dobili smo i povratne informacije kako se provode ozbiljni i značajni postupci u pokušaju da se troškovi smanje”, odgovorio je Klešić na pitanje Sanje Bježančević (SDP) o stanju u zdravstvu.

Boris Lalovac (SDP) kazao je da bi to trebalo zabrinuti, ne samo premijera nego sve u sustavu, a Anka Mrak Taritaš (GLAS) da je sustav zdravstva vreća bez dna a reforme daleko.

U raspravi glavni državni revizor upozorio je i na nedostatak državnih revizora apelirajući na donošenje novog zakona o Državnom uredu za reviziju kojim bi se uredio način zapošljavanja. „U ovom trenutku nedostaje nam 100 državnih revizora, od 370 sistematiziranih mjesta popunjeno je oko 230, a na natječaj koji smo objavili tijekom 2024. za pojedine područne urede, primjerice za područni ured u Splitu nismo dobili ni jednu prijavu”.

Pohvala za ministra Bačića

Osim upozorenja, Klešić je izdvojio i jednu pohvalu, na račun iskorištavanja sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije.

"U 2022. godini bila je iskorištena trećina sredstava što je bio katastrofalan rezultat, no tada je došlo do jednog spasonosnog rješenja, odluke o imenovanju Branka Bačića ministrom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine koji je predanim radom i kvalitetom uspio utrošiti sva sredstva u predviđenom roku", kazao je.

Državni ured za reviziju u 2024. obavio je ukupno 250 revizija i zasebnih provjera provedbe naloga i preporuka i obuhvatio navedenim postupcima 258 subjekata revizije.

„Značajno je smanjen broj subjekata koji nisu proveli naloge i preporuke iz prošlih revizija, približno za 74 posto, što je veliki pomak u odnosu na prethodnu godinu”, istaknuo je Klešić dodavši da se smanjuje i postotak utvrđenih nepravilnosti, posebice nakon uvođenja sankcija zakonom iz 2019..

I oporba i vladajući hvalili su rad Državnog ureda za reviziju, uz ocjenu dijela oporbe kako bi trebao više analizirati trošenje sredstva iz EU-a.

„Iz europskih sredstava dano je pet milijuna eura za izgradnju hotela na otoku Ugljanu, to je meni primjer kako ne treba koristiti EU sredstva", kazala je Sandra Benčić (Možemo!).