I SDP-ov primorsko-goranski župan Zlatko Komadina u ponedjeljak je preporučio ravnateljima zdravstvenih ustanova u toj županiji da ne potpisuju anekse na ugovore specijalizantima. U međuvremenu je situacija eskalirala do te mjere da je Hrvatska liječnička komora otkazala sporazum o suradnji s Udrugom poslodavaca u zdravstvu koja se zalaže da promjenu Pravilnika o specijalizacijama.

Ministarstvo zdravlja donijelo je 5. srpnja 2016. godine Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, a njim su trebali biti dokinuti dotadašnji odnosi liječnika specijalista/specijalizanata i zdravstvenih ustanova.

Specijalizanti su do sada bili obvezni nakon dovršetka specijalističkog obrazovanja raditi u ustanovi koja im je omogućila stipendiju kako bi otplatili uloženo u njih. Uglavnom se radi u još dodatnih četiriju, pet ili šest godina ovisno o tome koliko im je trajala specijalizacija. U slučaju da se odluče promijeniti radno mjesto, ustanovi koja im je omogućila specijalizaciju morali bi vratiti sve što je u njih uloženo tijekom školovanja. Cifre su se tada penjale do vrtoglavih milijunskih iznosa.

Bolnice u gubicima zbog novog Pravilnika

Novim Pravilnikom takav odnos je ukinut i liječnici su nakon završetka specijalizacije slobodni sami birati gdje će raditi. Promjena je izazvala nezadovoljstvo i spekulira se da će zbog toga bolnice biti oštećene za 2,1 milijardu kuna.

Dražen Jureković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu, smatra da će novim Pravilnikom najviše biti pogođene male bolnice jer nakon što liječnik završi specijalizaciju neće imati garanciju da će nastaviti raditi, recimo, u Gospiću ili Puli te zbog toga postaje upitno funkcioniranje cjelokupnog zdravstvenog sustava. Također, smatra Jureković, novi Pravilnik nije dobar ni za mlade liječničke jer će zbog toga ustanove raspisivati manje specijalizacija ako nemaju garancije da će im liječnik nakon dovršenog procesa naobrazbe određeno vrijeme ostati raditi.

Tajnik Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) Ivan Vukoja kaže da su starim Pravilnikom kršena prava liječnika, a o tome je još 2012. godine Vrhovni sud Republike Hrvatske donio jasnu presudu s kojom je stari Pravilnik bio kontradiktoran. 'Novim Pravilnikom su, napokon, poštujući odluku Vrhovnog suda, ukinuti robovlasnički ugovori u kojima su odštetni zahtjev predstavljale odrađene bruto plaće liječnika', kaže nam Vukoja.

Posljednjih smo dana u medijima mogli čitati napise i najave određenih izmjena koje je u javnost plasiralo određeno interesno udruženje koje nije sudjelovalo u ranijoj javnoj raspravi o postojećem Pravilniku, poručuje Vukoja. Lokalne će politike biti zainteresirane, smatra, za izbor najboljeg i najkvalitetnijeg upravljačkog kadra, kao i za razvoj poticajnih mjera za ostanak liječnika u malim sredinama, čime bi male ustanove koje budu ulagale u svoj kadar zadržavale liječnike pozitivnim mjerama i dobrim radnim uvjetima.

Konfuzija zbog nestručnosti 

Međutim, Jureković kaže da se radi o zahtjevnom pitanju kojem se u startu pristupilo nedovoljno analitički i nedovoljno stručno i sada imamo konfuziju. Naglašava da su u Udruzi poslodavaca u zdravstvu apsolutno da se urede odnosi između zdravstvenih ustanova i mladih kolega specijalizanata i nisu za nikakve odnose koji bi aludirali na robovlasničke odnose iako je, smatra, taj naziv pretjeran. Jureković se zapitao na koji će način on kao predsjednik Upravnog vijeća bolnice u Gospiću planirati zdravstvenu zaštitu građana ako nakon četiriju godina što ulažete u specijalizanta koji je trebao zamijeniti, recimo, radiologa koji ide u mirovinu on odluči da se više neće vratiti. 'Kako u tom slučaju osigurati zdravstvenu skrb pacijentima?', pita se. Naglašava da u Hrvatskoj treba potpisati 3000 tisuća aneksa ugovora i da je to veliki problem.

Jureković se slaže da je potrebno naći način na koji će se stimulirati liječnike, ali to ovaj Pravilnik nije rekao.

'Zar nije prije izmjene Pravilnika trebalo reći, idemo u izmjenu Pravilnika, ali ćemo imati stimulativan model da ravnatelji imaju mogućnost zadržati te liječnike i osigurati višak sredstava. Neka se potrudi taj koji je pisao Pravilnik da se osigura višak sredstava i da liječnici imaju veće plaće i da budu plaćeni više, 30 ili 50 posto ondje gdje je deficit liječnika', poručio je Jureković i dodao da su oni iz Udruge poslodavaca u zdravstvu tu da ukažu na problem, ali su isto tako i posljednji koji su ostali 'na braniku javnoga zdravstva'.

Robovlasnički ugovori specijalizanata

S druge strane, Vukoja govoreći o potencijalnoj šteti koju će bolnicama navodno nanijeti novi Pravilnik, kaže da nikad nije zahvalno raspravljati o hipotetskim situacijama i pravno predmnijevanim pitanjima, ali sa sigurnošću možemo tvrditi da ni jedna ustanova koja bude ulagala i brinula o vlastitom kadru neće biti u gubitku jer će pozitivnim mjerama osigurati ostanak vlastitog kadra. 'S druge strane, određena interesna udruženja, koja su posebno glasna i suglasna oko ponovnog uvođenja robovlasničkih ugovora, nisu adekvatno reagirala kada su malim ustanovama vraćeni višemilijunski iznosi nastali za vrijeme i prije neuspješne sanacije', poručuje Vukoja.

Osim u Hrvatskoj, tvrdi, u nijednoj drugoj zemlji EU-a ne postoji sama pomisao na vraćanje diskriminirajućih robovlasničkih ugovora, a kamoli njihovo glasno zazivanje. 'Kao jedna od metoda koja bi zadovoljila male ustanove jest i mogućnost osnivanja nacionalnog fonda za specijalističko usavršavanje kojim bi se rasteretili budžeti malih ustanova. Kao i mogućnost odrađivanja specijalizacija u matičnim ustanovama, za razliku od današnje situacije u kojoj specijalizanti u pravilu služe opstojnosti odjela i hitnih službi kliničkih bolnica zbog čega se tek minoran dio specijalističkog usavršavanja provodi u matičnim ustanovama', zaključuje Vukoja. Iako smo upite o nastalom kaosu za koji je najodgovornije upravo Ministarstvo zdravlja uputili i na njihovu adresu, od ministra Darija Nakića ili nekoga drugog odgovornog do zaključenja ovoga teksta nismo dobili nikakav odgovor.