Norveška pojačava vojnu prisutnost na granici s Rusijom. U grad Kirkenes, udaljen svega nekoliko kilometara od ruskog teritorija, stižu dodatni vojnici i senzori protuzračnog sustava NASAMS, a cilj je što ranije otkrivanje bespilotnih letjelica koje bi mogle ući u norveški zračni prostor. Odluka dolazi u vrijeme povećanih sigurnosnih napetosti u Europi, no norveške vlasti naglašavaju da raspoređivanje novih snaga nije odgovor na neku konkretnu novu prijetnju.
Norveško Ministarstvo obrane objavilo je 3. studenoga da će u Kirkenesu biti postavljeni senzori sustava NASAMS, dok će garnizon Sør-Varanger biti pojačan s nešto više od 30 vojnika. Riječ je o preventivnoj mjeri kojom Oslo želi poboljšati nadzor zračnog prostora na krajnjem sjeveroistoku zemlje.
'Vidjeli smo u drugim zemljama da bespilotne letjelice mogu skrenuti s predviđene putanje. Norveška to shvaća ozbiljno. Moramo biti spremni, iako trenutačno ne vidimo povećanu prijetnju iz zraka Norveškoj ili stanovništvu Finnmarka', poručio je norveški ministar obrane Tore O. Sandvik.
Norveška izvukla pouke iz rata u Ukrajini
Nova oprema bit će raspoređena u Kirkenesu, gradu u regiji Finnmark, udaljenom oko 7,5 kilometara od ruske granice. Njegov položaj posebno je osjetljiv jer se nalazi na krajnjem sjeveroistoku Norveške, nedaleko od ruskog poluotoka Kole, na kojem se nalaze važne vojne instalacije i baze ruske Sjeverne flote.
Senzori sustava NASAMS omogućit će ranije otkrivanje bespilotnih letjelica i bolji pregled aktivnosti u zračnom prostoru pograničnog područja. Njihova je zadaća otkrivanje i upozoravanje, a norveško Ministarstvo obrane nije najavilo postavljanje nove raketne baterije u Kirkenesu.
'Iskustva iz Ukrajine pokazuju koliko je važno imati dobar pregled situacije i dobivati rana upozorenja. Ovi senzori ojačat će našu sposobnost otkrivanja dronova u Finnmarku', izjavio je Sandvik.
Dodatni vojnici bit će raspoređeni u sastavu postrojbi garnizona Sør-Varanger do kraja godine. Norveška vojska iskoristit će raspoređivanje i za uvježbavanje brzog premještanja ljudstva i opreme na druga područja.
Zašto Norveška jača nadzor na granici?
Rat u Ukrajini pokazao je koliko bespilotne letjelice mogu predstavljati problem i državama koje nisu izravno uključene u sukob. U više europskih zemalja posljednjih su mjeseci zabilježeni incidenti s dronovima i projektilima koji su ulazili u njihov zračni prostor.
Posebno su osjetljive države na istočnom i sjevernom krilu NATO-a, među kojima je i Norveška. Njezina granica s Rusijom duga je gotovo 200 kilometara, a područje Finnmarka ima veliko strateško značenje zbog blizine ruskih vojnih baza na Arktiku.
Norveške vlasti već dulje upozoravaju i na probleme s ometanjem satelitske navigacije u sjevernim područjima. Takvi poremećaji mogu otežati navigaciju civilnih zrakoplova i bespilotnih letjelica, što dodatno povećava važnost sustava za pravodobno otkrivanje aktivnosti u zračnom prostoru.
Ipak, norveška vlada želi izbjeći dojam da se na granici priprema neposredan vojni sukob.
'Stanovnici nemaju razloga za zabrinutost'
Norveška ministrica pravosuđa i javne sigurnosti Astri Aas-Hansen naglasila je da je riječ o jačanju pripravnosti, a ne o reakciji na pogoršanje sigurnosne situacije.
'Ovo je jačanje norveške pripravnosti. Suradnja oružanih snaga, policije i drugih službi ključna je za suočavanje sa sve složenijim sigurnosnim izazovima', poručila je.
Pritom je stanovnicima Finnmarka uputila jasnu poruku.
'Želim naglasiti da stanovništvo Finnmarka nema razloga za zabrinutost i da se sigurnosna situacija na sjeveru nije promijenila', rekla je ministrica.
Norveška tako istodobno jača vojni nadzor na svojoj granici s Rusijom i poručuje da zasad nema naznaka neposredne nove prijetnje. Nova oprema i dodatni vojnici trebali bi prije svega omogućiti brže otkrivanje potencijalnih incidenata i učinkovitiji odgovor ako do njih dođe.
