Otkako je u Bijelu kuću, ponovno, ušao Donald Trump, odnosi između SAD-a i Kanade su, u najboljem slučaju, zategnuti. Stoga ne iznenađuje da se Kanada sprema i na najnevjerojatnije scenarije
Kanadski premijer Mark Carney priznao je prošlog tjedna da se njegova zemlja priprema na ono, što je do sad bilo gotovo nezamislivo - potencijalnu invaziju s juga.
Iako je istaknuo da je rizik za takav razvoj događaja malen, naglasio je kako kao premijer ima odgovornost razmotriti sve mogućnosti.
'To je samo upravljanje rizicima', rekao je Carney za New York Times, a prenosi BBC.
Da Kanađani imaju razloga za oprez najbolje govore dosadašnji potezi američkog predsjednika. Otkako je preuzeo čelo SAD-a, Trump je u nekoliko navrata ponovio svoju želju da Kanada postane 51. savezna država SAD-a, a nedavno je objavio i kartu koja je, u najmanju ruku, neugodna za gledanje, jer predviđa SAD na području cijele Sjeverne Amerike, ali i šire.
Iako je Trump izjavio kako je 'vrlo malo vjerojatno' da će SAD ikada upotrijebiti silu protiv Kanade, već će radije upotrijebiti ekonomski pritisak, Kanađani mu očito baš i ne vjeruju.
To pokazuje i istraživanje javnog mnijenja. Naime, nakon što su u siječnju 2026. godine SAD 'uhitile' Nicolasa Mandura u Venezueli, anketa je pokazala da više od 30 posto Kanađana vjeruje da je američka invazija - vjerojatna.
Vojni stručnjaci ipak smiruju tenzije
General pukovnik Christopher Coates iz Kraljevskih kanadskih zračnih snaga za BBC je rekao da bi rat između Kanade i SAD-a bio kompliciran i gotovo nezamisliv.
'Nikada nismo razmatrali mogućnost vojnog napada s američkog teritorija', rekao je i dodao da dvije zemlje zapravo surađuju u vojnoj obrani, kako kroz NATO, tako i međusobno.
Ako bi SAD i izveo napad na Kanadu, Coates smatra da to ne bi bilo direktnim oružanim napadom, već diskretnijim sredstvima poput kibernetičkog ratovanja.
Iako se SAD i Kanada čine prirodnim saveznicima, to nije uvijek bilo tako, podsjeća Tim Foran, istraživač u Kanadskom ratnom muzeju. Kako je za BBC objasnio, temeljno načelo kanadskog identiteta jer upravo otpor američkom ekspanzionizmu u 18. i 19. stoljeću.
'Strah od SAD-a temelj je političkog projekta koji je Kanada', pojasnio je.
Naime, prije nego što je Kanada nastala kao država, SAD su pokušale napasti britanske kolonije i preuzele kontrolu nad Montrealom 1775. godine, a gotovo su osvojile i Quebec.
Kanada je čak razmatrala rat sa SAD-om nakon Prvog svjetskog rata, kao odgovor na svoju rastuću moć i utjecaj. Iako je rat tada bio malo vjerojatan, Kanađani su željeli biti spremni.
Različiti scenariji
Čak i ako je invazija malo vjerojatna, činjenica da Kanađani razmišljaju i o takvim scenariju, pokazuje koliko se drastično promijenio globalni poredak, ističe za BBC Matthew Schmidt, izvanredni profesor nacionalne sigurnosti na Sveučilištu New Haven u Connecticutu.
Kanadski čelici razmatraju koliko blisko žele nastaviti surađivati s američkom vojskom, odnosno što im ta suradnja može donijeti u budućnosti. No, kako bi potencijalni napad mogao izgledati?
Model koji koristi kanadska vojska, u prvi plan stavlja američki napad koji bi doveo do preopterećenja kanadskih strateških položaja u roku od tjedan dana. Kanadska vojska morala bi pribjegnuti gerilskom ratovanju kako bi pokušala potisnuti američke snage. Sljedeći bi korak bio pozivanje saveznika poput Francuske i Velike Britanije, koji bi trebali pomoći u obrani. U kom bi se smjeru 'rat' kretao nakon toga, ovisi o previše varijabli.
Stručnjaci pak ističu da bi SAD teško dobio širu podršku za rat s Kanadom.
'Mislim da bi veliki broj američkih časnika dao ostavku ako bi dobili naredbu za invaziju na Kanadu. Oni bi to vidjeli kao nezakonitu i nemoralnu naredbu', smatra Schmidt.
Ako bi se scenarij napada SAD-a na Kanadu i ostvario, Schmidt smatra da bi SAD ciljala vrijedne kanadske resurse poput nafte i minerala te pokušala onesposobiti kanadski politički vrh. Poput onoga što su izveli u Venezueli početkom godine. No, dodaje kako je malo vjerojatno da će do toga doći.