izbori u saskoj-anhaltu

Kako su Merkel i Merz prokockali istok: Počinje li danas 'novo buđenje' Njemačke?

06.09.2026 u 06:56

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Današnji izbori u njemačkoj saveznoj pokrajini Saskoj-Anhaltu će, kako stvari stoje, biti povijesni

Na pozornici usred Naumburga Ulrich Siegmund, vodeći kandidat krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD), govori o novom 'buđenju' istočne Njemačke. Okupljeni oduševljeno skandiraju 'Ostdeutschland' – Istočna Njemačka.

Upravo bi na nedjeljnim izborima u Saskoj-Anhaltu to 'buđenje' moglo dobiti vrlo konkretnu političku formu. AfD je u toj saveznoj pokrajini toliko snažan da Siegmund ima realnu priliku postati prvi čelnik jedne njemačke savezne pokrajine iz redova krajnje desnice nakon 1945. godine.

Zašto baš istok?

Istočna Njemačka formalno je nestala 1990. godine, no njezin identitet i problemi nisu. Desetljeća nakon ujedinjenja nisu izbrisala osjećaj da se politička i ekonomska moć koncentrira na zapadu i u Berlinu dok stanovnici bivše Istočne Njemačke ostaju građani drugog reda.

AfD je taj osjećaj pretvorio u političko gorivo.

Siegmund pritom govori jezikom koji snažno odjekuje među dijelom birača na istoku zemlje, piše Politico u analizi. Kritizira potporu Ukrajini, zagovara povratak ruskih energenata i tvrdi da Berlin zanemaruje svoje građane.

'Ljudi na vrhu ne žele da nama bude dobro – namjerno nas drže dolje', rekao je tako metalski radnik na predizbornom skupu AfD-a u obližnjem Lützenu.

Drugi birači govore o osjećaju da su ih nakon ujedinjenja ponovno 'izdali' političari iz Berlina.

Od Merkel do AfD-a

Za Angelu Merkel stvari su trebale izgledati drukčije. I sama je odrasla u Istočnoj Njemačkoj i sudjelovala u mirnoj revoluciji 1989. godine. Kao kancelarka naslijedila je obećanje Helmuta Kohla da će u bivšem DDR-u nastati 'cvjetajući krajolici'.

U mnogim pogledima to se i dogodilo. Obnovljeni su gradovi, popravljene prometnice, nestala je golema industrijska zagađenost, a životni standard približio se zapadnonjemačkom.

No političko nezadovoljstvo nije nestalo.

Veliki preokret dogodio se 2015. i 2016. godine, kada je Merkel otvorila vrata za više od milijun tražitelja azila, uglavnom iz Sirije i sjeverne Afrike. Upravo je tada AfD počeo nezaustavljivo rasti.

Merkel je razumjela dio frustracija istočnih Nijemaca. Još 2018. godine govorila je da treba razumjeti što znači kada se zajednice prazne, nestaju tradicionalna radna mjesta i ljudi imaju osjećaj da gube dotadašnji način života.

No za dio birača to nije bilo dovoljno.

'Nema smisla da vas uvjeravam da je prihvat više od milijun izbjeglica bio ispravan', rekla je Merkel na jednom od posljednjih predizbornih skupova 2017. godine, dok su je protivnici izviždali i pokušavali nadglasati automobilskim trubama.

Istovremeno je, što je Merkel više postajala međunarodni simbol liberalne demokracije, dio društveno konzervativnog istoka sve više doživljavao njezinu politiku kao nešto nametnuto izvana.

Nasljednik Angele Merkel nije uspio preokrenuti trend

Friedrich Merz naslijedio je Merkel, ali nije uspio prekinuti taj trend. Naprotiv, istok Njemačke i dalje ima osjećaj da ga politički Berlin ne razumije.

Merz upozorava da bi pobjeda AfD-a mogla odbiti strane ulagače i donijeti pokrajini ozbiljne gospodarske probleme, no takva upozorenja teško dopiru do birača koji smatraju da ih je postojeća politika već dovoljno iznevjerila.

Za mnoge je simboličan i gospodarski jaz koji ponovno raste.

Analiza Instituta za ekonomska istraživanja u Halleu pokazuje da je početni zamah približavanja istočne ekonomije zapadnoj nakon 1990-ih usporio. Istočna Njemačka od tada uglavnom raste sporije od zapadne, uz nižu produktivnost, odlazak obrazovanih ljudi i manje novih poduzeća.

Sada se tomu pridružuju problemi cijele njemačke industrije. Najavljeni gubici radnih mjesta u Volkswagenu, primjerice, dodatno potkopavaju privlačnost modela gospodarskog prosperiteta kojim se desetljećima opravdavala uspješnost ujedinjene Njemačke.

'Mi smo narod'

AfD pritom ne nudi samo nostalgiju za DDR-om. To je važna razlika.

Stranka je preuzela i prilagodila slogan prosvjeda protiv komunističkog režima iz 1989. godine – 'Wir sind das Volk', odnosno 'Mi smo narod'.

Za dio birača taj slogan danas ponovno označava pobunu protiv političkog establišmenta, samo što se ovaj put neprijatelj ne nalazi u Istočnom Berlinu, nego u Berlinu ujedinjene Njemačke.

Na skupovima AfD-a mogu se čuti teme migrantske politike, gospodarstva te Ukrajine i Rusije, ali ispod svega toga provlači se osjećaj da je istočna Njemačka izgubila kontrolu nad vlastitom sudbinom.

Siegmund je taj osjećaj pretvorio u jednostavnu poruku: 'Sunce izlazi na istoku.'

Nezadovoljstvo koje lako prerasta u bijes

Atmosfera na skupovima AfD-a nije uvijek idilična. Novinarima koji se smatraju predstavnicima mainstream medija pristup je ponekad otežan, a na jednom od predizbornih događaja zaštitar je fizički pokušao udaljiti jednog od njih koji je želio razgovarati sa Siegmundom.

Policija je potom poručila novinaru da se drži podalje od tzv. Zone sigurnosti 1.

'To je za vašu sigurnost', rekao je policajac, dodajući: 'Najbolje je zapamtiti da u toj zoni AfD ima glavnu riječ.'

Takvi prizori pokazuju koliko je politička atmosfera postala napeta.

Istodobno dio birača AfD-a svoju odluku objašnjava puno prizemnijim razlozima: visokim troškovima života, propadanjem industrije, nezadovoljstvom migrantskom politikom i činjenicom da Berlin šalje milijarde eura pomoći Ukrajini dok se domaći problemi gomilaju.

Merz i Merkel suočeni s vlastitim nasljeđem

Ako AfD u nedjelju osvoji vlast u Saskoj-Anhaltu, pitanje neće biti samo kako će izgledati politika te pokrajine.

Bit će to i pitanje kako su Helmut Kohl, Angela Merkel i Friedrich Merz uspjeli izgubiti velik dio istočne Njemačke – regije čije je političko i ekonomsko uključivanje trebalo biti jedno od najvećih postignuća ujedinjenja.

Merkel je pokušavala govoriti jezikom 1989. godine i pozivala Nijemce da imaju više 'hrabrosti boriti se za demokraciju', no na istoku se takve poruke ponekad doživljavaju kao dociranje sa zapada.

Merz pak uglavnom dolazi na istok da bi upozorio na opasnosti AfD-a.

Problem je u tome što birači koji su izgubili povjerenje u politički centar sve manje slušaju njegova upozorenja.

Siegmund je zato u Naumburgu mogao izgovoriti rečenicu koja zvuči kao politička poruka, ali i kao podsjetnik na 1989. godinu:

'Čak i ako ne dođemo do apsolutne većine, nećemo nestati.'

U nedjelju se neće testirati samo snaga AfD-a. Testirat će se i to koliko još politički establišment u Berlinu ima utjecaja na ljude na istoku zemlje.