PRIBLIŽILI ZADAR I BRAČ TURISTIMA

Kako se varaždinski Colas prometnuo u meštra od zračnih pista

  • Autor: Ivica Kruhoberec
  • Zadnja izmjena 12.01.2017 15:01
  • Objavljeno 03.01.2017 u 19:28
Siniša Košćak - predsjednik Uprave tvrtke Colas Hrvatska

Siniša Košćak - predsjednik Uprave tvrtke Colas Hrvatska

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Marko Jurinec/PIXSELL/Colas Hrvatska

U zračnoj luci Brač, koja je ove godine imala znatan porast putnika u odnosu na prošlu godinu, i nova godina opet bi mogla biti rekordna. Naime, upravo će od 2017. na brački aerodrom moći izravno slijetati veći mlazni zrakoplovi, a do sada je mogla primiti samo manje zrakoplove. Posljedica je to ulaganja većinskog vlasnika hotelske kuće BlueSun Jake Andabaka koji je uložio pet milijuna kuna za rekonstrukciju piste zračne luke osnovane 1992., a obavila ju je varaždinska tvrtka Colas Hrvatska

'Colas Hrvatska kao članica korporacije Colas S.A. jedna je od tek dvije tvrtke u Hrvatskoj koja može ishoditi sve potrebne tehničke i stručne reference za izvođenje radova na projektima tzv. posebnih režima, kao što su uzletno-sletne staze na aerodromima. Zahvaljujući tome, kao i drugim referencama, Colas Hrvatska početkom godine najprije je rekonstruirao uzletno-sletnu stazu aerodroma Zadar ukupne dužine 2.500 metara, a kvaliteta tih radova uvelike je doprinijela tome da smo na javnom natječaju dobili i poslove na rekonstrukciji i izgradnji uzletno-sletne staze zračne luke Brač', naglašava Siniša Košćak, predsjednik Uprave društva Colas Hrvatska, vodeće hrvatske tvrtke u cestogradnji koja zauzima i 12 posto udjela u ukupnoj hrvatskoj građevini.

Izgradnjom produžetka uzletno-sletne staze s okretištem za 320 metara, ukupna dužina piste bračke zračne luke sada iznosi 2.050 metara, a široka je 30 metara. Zahvaljujući tome, zračna luka moći će primati zrakoplove koji imaju do 150 sjedala već u idućoj sezoni kada se očekuje čak novih 50 tisuća gostiju upravo zbog tog ulaganja. U rekonstrukciju piste, naime, krenulo se kada je kompanija Zlatni rat potpisala ugovore s francuskim TUI-jem o dovođenju gostiju iz Francuske koji su htjeli izravno letjeti na Bol, ali bračka pista to prije nije omogućavala.

Zahvaljujući obnovi aerodroma, Brač postaje turistički još atraktivniji

Poslovi na aerodromu Brač, kako napominje Košćak, iziskivali su dodatan organizacijski i kvalitativni angažman unutar tvrtke jer se asfalt, proizveden u asfaltnoj bazi u Pločama, prevozio čak 135 kilometara do luke Split, a potom trajektom na otok Brač i na kraju do gradilišta.


'Zbog iznimne profesionalnosti i stručnosti, Colasovi djelatnici prevladali su sve poteškoće te uspješno završili projekt', rekao je predsjednik Uprave društva Colas Hrvatska kojem su reference s dva spomenuta aerodroma dale konkurencijsku prednost za naredne projekte rekonstrukcije i izgradnje aerodromskih pista, tako da tvrtka već pregovara oko izvođenja sličnih radova u zračnoj luci Mali Lošinj.

Upravo zahvaljujući rekonstrukcijama aerodroma i poslovima iz drugih tržišnih niša poput izgradnje kanalizacijskih i vodovodnih sustava, tvrtka Colas Hrvatska uspjela je i ove godinu ostvariti dobre poslovne rezultate, usprkos padu narudžbi javnog sektora.

'S obzirom na situaciju u društvu, osobito u našem gospodarstvu, zadovoljni smo našim rezultatima koji su na razini 2015., odnosno čak i nešto bolji. Prvenstveno je to rezultat poslova na jugu Hrvatske, odnosno na potezu od Dubrovnika do Zadra, a manje na kontinentu. Ove je godine bilo puno manjih poslova, dok je većih bilo manje. Sva naša društva ostvarit će pozitivan rezultata, izuzev u Sloveniji, ali to je posljedica nekih zbivanja iz ranijih godina', kaže Košćak napominjući da slovensko tržište ima jak utjecaj na Colas Hrvatska jer od ukupnih prihoda od 35 milijuna eura 10 stiže upravo s tog tržišta jer izvoze 80 tisuća tona asfalta.

Kako su izgledali radovi na zadarskom aerodromu

Kako su izgledali radovi na zadarskom aerodromu

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Colas Hrvatska

Lošiji rezultati zbog tehničke vlade

Na početku godine, priznaje, očekivali su i bolje poslovne rezultate.

'Međutim, imali smo tehničku vladu, pa nije bilo javnih natječaja od javnih investitora, kao što su autoceste, ŽUC-evi i slično, a oni obično čine 80 posto našeg prometa. Naime, zbog tehničke vlade bilo je dugo neizvjesno što će biti s upravama koje nisu raspisivale natječaje očekujući smjene. Ta neizvjesnost trajala je punih 10 mjeseci. Postavljeni su vršitelji dužnosti koji su imali vezane ruke u pogledu količine i iznosa natječaja. I nadzorni odbori negdje su postojali, negdje su se popunjavali, što je također utjecalo na osjetno manje natječaja', objašnjava predsjednik uprave Colas Hrvatska koji se zbog pada prihoda od javnih naručitelja više okrenuo privatnim naručiteljima, tako da ti poslovi u ovoj godini čine više od 30 posto prihoda, dok su se prije kretali između 10 do 20 posto.

Javni sektor, kako dodaje Košćak, probudio se tek u zadnjem kvartalu, tako da je nastala poplava javnih natječaja u listopadu i studenom, ali ti poslovi će se raditi tek sljedeće godine.

Nakon bračke piste u Colasu se nadaju proširenju piste lošinjskog aerodroma

Nakon bračke piste u Colasu se nadaju proširenju piste lošinjskog aerodroma

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Colas Hrvatska

Optimistična očekivanja od 2017. godine

'Iduća godina trebala bi biti bolja zbog političke stabilnosti, pravovremenog donošenja proračuna, novog zakona o javnoj nabavi te malog deficita, odnosno boljeg kreditnog rejtinga jer to otvara mogućnost zaduženja pod bojim uvjetima, a računamo i na poslove temeljem sredstava iz EU fondova', napominje Košćak.

Colas Hrvatska već se priprema za nekoliko velikih tendera u 2017. u kojima planiraju sudjelovati, kao što su Pelješki most, zračne luke Dubrovnik i Mali Lošinj, Istarski ipsilon, a iduće godine su i lokalni izbori uoči kojih se obično nađu izvanredna sredstva za radove na razini županija, općina i gradova.

'Procjena je ta da bi javna nabava u građevinarstvu 2017. trebala biti 20 posto veća, što otvara prostor za veći promet. Osim u Hrvatskoj, planiramo poslove u okruženju. U Sarajevu smo stoga ove godine otvorili tvrtku Bosna građenje za projekte u Bosni, kao što su koridor 5 C te neki infrastrukturni projekti blizu naše asfalte baze u Pločama, poput zaobilaznice oko Mostara te spojne ceste Neum – Mostar. Zahvaljujući svemu tome, planiramo poslovni rast od 10 do 15 posto u odnosu na ovu godinu', naglašava direktor Colas Hrvatska koji je zbog dobre politike naplate potraživanja, planiranja i smanjenja troškova te učinkovitog upravljanja novcem jedna od rijetkih stabilnih hrvatskih građevinskih tvrtki koje su, nažalost, dobrim dijelom u velikim problemima, odnosno u predstečajnim nagodbama ili pred njima.

Sad nam je jasan trik stranih ponuđača s nižim natječajnim cijenama

Kao vodeći partner konzorcija domaćih tvrtke Colas Hrvatska javio se ove godine na natječaj u sklopu Aglomeracije Varaždin. Riječ je o poslovima u vrijednosti od oko 800 milijuna kuna koji trebali zaštititi pitku vodu, i to kroz izgradnju kanalizacijskog sustava i dogradnju pročistača otpadnih voda. 'Odabir izvođača radova na pročistaču je poništen, a kod aglomeracije poništen je i sam natječaj, tako da očekujemo ponavljanje tih natječaja na koje ćemo se opet javiti. Nadamo se s više uspjeha, jer smo na natječaju vezanom uz pročistač bili peti', rekao je direktor Colas Hrvatska za kojeg je stoga dobro da poslovi još nisu dodijeljeni. Ispred Colas Hrvatska bile su četiri slovenske tvrtke koje su ponudile niže cijene. Kako to da poduzeća iz druge zemlje mogu dati niže cijene radno intenzivnih poslova u Hrvatskoj od domaćih, pitamo sugovornika. 'Jednostavno. Ponude nižu cijenu, a kada dobiju posao, traže domaću operativu kojoj uvjetuju cijenu. Ili traže kooperante u BiH, Srbiji… Prema donedavnom Zakonu o javnoj nabavi, to se gotovo ne može spriječiti jer on prepoznaje kao kriterij odabira smo najnižu cijenu. Međutim, novi zakon o javnoj nabavi, koji je prije mjesec dana stupio na snagu, prepoznaje uz kriterij najniže cijene i neke druge kriterije. Primjerice, novi zakon govori da kriterij cijene može biti od nula do 90 posto. Dakle, može biti i nula. Ostali kriteriji za odabir su bonitet, poslovni razvoj, reference, broj zaposlenih stručnjaka, vlastita operativa', ukazuje Košćak. Raspisivač, kako naglašava, odlučuje što će i u kojoj mjeri uzeti kao kriterije za obzir. 'BINA Istra nije javno poduzeće, već koncesionar, ali već pet godina kad raspisuje natječaje traži ekonomski najprihvatljiviju ponudu. Kod njih to znači da najniža cijena čini tek 40 posto ukupne ocjene, 20 posto otpada na bonitet firme, 10 posto na tehničku opremljenost firme, 10 posto postizanje rokova i 10 posto ljudske reference, odnosno imaš li zaposlene ljude ili ne', objašnjava.

SaveSave

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!