RETROSPEKTIVA 2011. GODINE

Kako se Osijek natezao sa spomenicima i političarima

  • Autor: Kruno Kartus
  • Zadnja izmjena 01.01.2012 13:28
  • Objavljeno 01.01.2012 u 13:28
crveni fićo i tenk

crveni fićo i tenk

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Javorovic/PIXSELL

U znaku jedinice počela je protekla godina u Osijeku, jer je 1. siječnja nakon 111 godina zatvorena najstarija gradska kavana u hotelu Central. Tportal je tim povodom podsjetio na osječki trend gušenja javnih prostora širenjem birokratiziranih usluga poput niza bankarskih poslovnica u središtu grada. Trg, okupljalište građana, u dvadesetak proteklih godina doživio je transformaciju u opustjelo i otuđeno mjesto omeđeno šalterima. Pretvaranje kavane Central u parfumeriju s ponudom uvozne robe, staklenim policama i zidovima obloženim bijelim šperpločama, smatralo se završetkom tog tužnog procesa suzbijanja gradskih simbola. No 2011. godina dokazala je da Osijek može još

Crveni fićo i tenk, prvi težak jednu, drugi 36 tona, razveselili su mnoge mališane koji su na limenom krovu i ubojitoj cijevi našli zamjenu za igralište, jer im je to zanimljive od trčanja po parkiralištima oko križanja Trpimirove i Vukovarske ulice. Fićek je sada poznatiji gradski spomenik možda i od Spomenika poginulim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskoga rata, poznatijeg kao 'radijatori', kojim je devastirana šetačka zona Trga slobode. Obnova tog trga započeta u kolovozu, s troškom od 23 milijuna kuna, jedan je od većih projekata gradske vlasti, kojim se centru Osijeka kani povratiti ljepši izgled, ali uz ostanak 'radijatora'.

Marko Mrkonjic/PIXSELL

Marko Mrkonjic/PIXSELL

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Mrkonjic/PIXSELL

Spomenik poginulim osječkim braniteljima tzv. radijator

U srpnju se radilo i na sanaciji štete na glavnom trgu nastale nametanjem trometarskog Ante Starčevića, ružnog spomenika na osječkim ulicama nazvanog 'reperom'. Tamo je vraćena skulptura 'Grupa građana' autora Branka Ružića, ali ona sada supostoji sa spomenutim jadnim radom kipara Mire Vuce. U listopadu u Tvrđi ponovno je zasjao spomenik kugi, kojem je zadnji udarac pred obnovu, veći od zuba vremena i kiselih kiša, prije desetak godina zadao netom punoljetni delikvent (sada član lokalne eko-udruge s izletištem u Kopačkom ritu) srušivši jedan od sporednih kipova. U pijanom stanju dotičnog se nije dojmilo što poznavatelji umjetnosti u tim sporednim kipovima vide 'atributivnu simboliku, dinamičnost pokreta, izraz lica i klesarsku maniru koja odaje osebujni stilski izraz'. Nakon rušenja svih spomenika Narodnooslobodilačkoj borbi, provedenog 1991. godine, izgleda da se ideološka igra sa spomenicima bliži kraju, nakon dva desetljeća

U srpnju zbio se još jedan važan događaj – otvaranje zakupljenog Zoo hotela. Zakupljenog, naglašavamo, jer je gradskom komunalnom poduzeću Unikomu, kao vlasniku, mjesečno zadavao gubitke od pola milijuna kuna. U skupini zakupaca nalazi se i Miljenko Kolobarić, već spomenut kao idejni tvorac crvenog fiće. Pokojni bivši direktor Unikoma Miroslav Doležal na objekt je obijesno potrošio nevjerojatnih 28 milijuna kuna i zaposlio 36 radnika, koji su brinuli o 18 soba s 33 ležaja. Doležalovom smrću 9. siječnja neostvarenima će ostati još kojekakve ludosti na koje se pripremao, navodno pikirajući Osječku pivovaru za svoje 'poduzetničke' planove, poput izrade drvenih vrata za Arape umjesto lijesova za mrtvace, dok je ravnao gradskim Ukopom

Za osječku vlast i Osječane pozitivno je dobro financijsko stanje 14 gradskih poduzeća, koja su još 2009. godine bila u dugu od 92 milijuna kuna, a ovu godinu završit će barem na pozitivnoj nuli. Mnogi to smatraju glavnim uspjehom gradske vlasti na čelu s Krešimirom Bubalom (HDSSB), koji je doveo nove direktore. Inovativnim postupcima istaknuo se Igor Medić, direktor Gradskog prijevoza putnika, koji je stao u obranu svojih noćnih vozača na udaru nasilnika i prvo poboljšao suradnju s policijom, uveo radničku solidarnost i 'čuvanje leđa' kolegama, a na kraju zaprijetio javnim objavljivanjem imena agresivnih putnika. Recept se tijekom godine pokazao dobrim, jer je napada sve manje

Na političkom planu neizostavan je raspad koalicijeHDSSB-a i nezavisne listeGordana Matkovića. Pokazalo se koliko neki političari nemaju ideja, programa ni stavova, nego politiku koriste kao sredstvo promocije osobnih interesa uz prazne javne govore o napretku društva i gospodarstva. Tako se Matković uvrijedio na ponudu petog mjesta na izbornoj listi HDSSB-a, pa kad su mu odbili treće, krenuo izmišljati tobože njegove neostvarene projekte zbog kojih se upustio u koaliciju s HDSSB-om. Prethodno je izbačen iz HSP-a, ali nakon razlaza s HDSSB-om, opet je bivšu stranku podržao na ovim izborima smatrajući sebe bitnim faktorom u oblikovanju javnog mišljenja.

Marko Mrkonjic/PIXSELL

Marko Mrkonjic/PIXSELL

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Mrkonjic/PIXSELL

HDSSB-ovci slave izborni rezultat

Uz bezličnost i bezidejnost HSP-a i HSS-a, posljednji parlamentarni izbori ostat će upamćeni i po uspjehu HDSSB-a da izvrgne dosadašnju ulogu svojih vođa, politiku sukoba, regionalne izolacije, negiranja ratnih zločina, u sliku o stranci pod političkim progonom. Izlaskom na izbore u 4. i 5. izbornoj jedinici HDSSB je uspio uvjeriti dio birača da je Slavonija najzaostalija regija, Osijek najzaostalije središte, zbog centralističkog državnog upravljanja kojem je Osijek trn u oku iz nepoznatog razloga

Neprestanim optuživanjem Vlade za katastrofalno gospodarsko stanje u Slavoniji, HDSSB se pokušao prikazati megafonom vojske nezaposlenih (samo u Osječko-baranjskoj županiji preko 33 tisuće ljudi), besposlenih tvrtki i poduzetnika, kojima nedostaje državnih projekata. Upite o ulozi njihovih vođa u privatizaciji osječkih industrijskih poduzeća 1990-ih, o upravljanju županijom i javnim poduzećima te trošenju proračunskog novca, HDSSB je vješto izbjegao i pred ove izbore. Izvrtanjem svoje uloge i odgovornosti, čelnici stranke i u kriminalu u vlastitim redovima nalaze priliku za nove probitke. Primjerice, Vladimir Šišljagić, predsjednik HDSSB-a, dao je punu potporu njihovu saborskom zastupniku Ivanu Drmiću prilikom ukidanja imuniteta radi pravosudne istrage o podmićivanju sudaca Vrhovnog suda s ciljem ishodovanja bolje presude za Branimira Glavaša, osuđenog na osam godina zatvora zbog ratnog zločina.

Cijela protekla godina nije bila dovoljna za raspetljavanje ovog slučaja razotkrivenog krajem 2010. godine kada su Drmić i Sanja Marketić, urednica Glasa Slavonije, policiji prijavili navodno reketarenje, da bi ih godinu dana kasnije USKOK optužio da su zajedno s Dragom Tadićem, bivšim direktorom Osijek-Koteksa i njegovom ženom Božicu Tadić Ćavar, preko odvjetnika Srećka Jurišića sa 70 tisuća eura pokušali utjecati na suce Vrhovnog suda u slučaju Glavaš. Unatoč optužnici Drmić je opet postao saborskim zastupnikom.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi