Rat u Ukrajini mogao bi trajati godinama, žitnica Europe je izrovana tenkovskim gusjenicama, brodovi sa žitom blokirani su u crnomorskim lukama, a cijena hrane globalno raste. Koliko hrane proizvodimo na našim poljima i farmama? Kako se dijeli državno poljoprivredno zemljište? Kako okrupniti parcele i na njima proizvesti više? Tko vara na poticajima? Što će se dogoditi kada iduće godine istekne moratorij na prodaju zemljišta strancima?
Goran Jančo, predsjednik Svinjogojske udruge Osječko-baranjske županije ima farmu svinja kod Đakova i godišnje proizvede oko 6.000 tovljenika.
'Ministarstvo je tu interveniralo i krajem godine dalo injekciju zahvaljujući kojoj su mnogi proizvođači tovnih svinja i prasadi opstali. To treba održavati i vidjeti kako će se opstati, obzirom na cijene žitarica koje alarmantno rastu', rekao je Jančo gostujući u emisiji HTV-a Otvoreno.
vezane vijesti
Obrađuju oko 106 hektara zemlje, što im nije dovoljno, a do više ne mogu doći. Jančo kaže kako uvozimo jako puno mesa te da im je najveća konkurencija mesa iz Njemačke, Danske, Nizozemske koje je prepravilo naše trgovačke centre.
Postavlja pitanje što se tu i kako je moguće da je uvozno meso jeftinije od domaćeg.
'Kako tamo netko može po tim cijenama proizvesti, niti jednom svinjogojcu nije jasno. Mi znamo što je da proizvodnja, to je dumping', dodao je.
Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede odgovorio je na pitanje kako jedan proizvođač može doći do zemlje. Istaknuo je kako može putem natječaja koje raspisuje lokalna samouprava.
Stipan Šašlin, član saborskog Odbora za poljoprivredu i načelnik baranjske općine Draž govorio je o tome kako zemlja može postati resurs da zadrži ljude i da ju obrađuju. Dodao je kako trend pada broja stanovnika traje već dugi niz godina ne samo u Baranji, nego cijelom području.
'Sada smo zaustavili taj negativan trend (...) Nije točno da poljoprivrednici odlaze u Njemačku, niti jedan OPG-ovac nije otišao ovih godina u Njemačku. Oni ljudi koji rade, koji žive od poljoprivrede, oni ostaju. Nažalost, to je relativno mali broj ljudi, ali situacija je takva kakva je', rekao je.
Vjeruje da će se izmjenama niza zakona poboljšati trendovi u poljoprivredi. Naglasio je da moramo težiti tome da se ljude stimulira, da se osim ratarske proizvodnje, počnu baviti i stočarstvom jer smo nedostatni i u mesu i u mlijeku.'
