Osmotjedni štrajk sudskih službenika drugi je najdulji u hrvatskoj povijesti: od potplaćenih sudskih zapisničara i ostalih zaposlenika u pravosuđu dulje su štrajkali tek liječnici 2013. godine (58 dana), dok su prosvjetni radnici prije četiri godine cirkularno štrajkali 36 radnih dana
Velika sindikalna akcija okončana je povišicom od 12 posto, uključivanjem sindikalnih predstavnika u pregovore oko zakona i uredbi kojima će se od 1. siječnja iduće godine regulirati koeficijenti i plaće u državnim i javnim službama, ali i odustajanjem Vlade od odluke da se dani provedeni u štrajku neće platiti. Premda je štrajk okončan izjašnjavanjem članstva i tijesnom pobjedom onih koji su smatrali da Vladinu ponudu treba prihvatiti, bivši i sadašnji sindikalni vođe u Hrvatskoj smatraju da se ipak radi o velikoj pobjedi.
A posebno ističu ulogu javnosti slabo poznate predsjednice Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN), 35-godišnje Ive Šušković.
vezane vijesti
'Više od toga u ovom trenutku objektivno se nije moglo', kaže za tportal Vilim Ribić, osnivač i dugogodišnji čelnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
'Ovim štrajkom sudski službenici pokazali su svoju snagu i više se neće moći tek tako zaobilaziti najzapostavljeniju kategoriju u javnim službama. Dobili su ono što im Vlada u ovom trenutku može dati, uzevši u obzir činjenicu da se radi na Zakonu o plaćama', smatra Ribić.
'Premijeru Plenkoviću na jednoj od sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća nedavno sam kazao da će mu se nešto slično dogoditi, mada ni sam nisam mogao pretpostaviti da će baš ovi ljudi baš ovako radikalno, snažno i dugo prosvjedovati. No to je normalan slijed događaja zbog nenormalne situacije u kojoj se nalaze', dodaje on.
Ribić upozorava da se radi o 'zaboravljenom sektoru i zaboravljenim ljudima'.
'Različiti ministri su u različitim sektorima svojim ljudima podizali različite koeficijente i dodatke, ne vodeći računa o tome da se radi o spojenim posudama, da na taj način narušavaju odnose. Prosvjetari su još 2019. godine štrajkali zbog narušenih koeficijenata u odnosu na socijalnu skrb i visoko obrazovanje, a sada su povišice dane i policiji, i liječnicima, i sucima… Ukratko, tko je bliže Plenkoviću kao vatri, taj će se lakše ogrijati. Novac se dijeli arbitrarno umjesto da se gradi stabilan i nepromjenjiv sustav koji će na dugi rok jamčiti pravedne odnose', smatra Ribić.
O predsjednici SDLSN-a Šušković, koja je na toj funkciji od 2019. godine, ima izrazito pozitivno mišljenje i nimalo ga nije iznenadila podrška koju je dobila, kao i dugotrajna uspjela sindikalna akcija koju je vodila.
O sindikalnoj kolegici razgovarali smo i s predsjednikom Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimirom Severom. On smatra da je Šušković u cijelom tom procesu u određenoj mjeri bila i diskriminirana.
'Još otkako je izabrana na dužnost, ona je u pozadini i bez velike pompe cijelo vrijeme pregovarala s ministrom pravosuđa Ivanom Malenicom upravo oko plaća ovih ljudi. Štrajk se dogodio zbog odugovlačenja, a kolegica Šušković demonstrirala je da se s njom ne može tako igrati', kaže Sever.
'Da se radilo o profesiji u kojoj većinu zaposlenih čine muškarci, stvari bi se vjerojatno rješavale drugačije i brže, no kako se ovdje radi uglavnom o ženama, bila je prisutna i doza diskriminacije. Čak sam i na svoje uši čuo da se predsjednicu sindikata Ivu Šušković u nekim razgovorima oslovljava s 'ona mala'. E, pa ta 'mala' na kraju im je pokazala, bila je vrlo jasna i snažna. Držala se sjajno sa svojim suradnicima, pritom zanemarujući vlastitu obitelj, jer je dane i noći provodila na različitim konzultacijama i sastancima', kaže Sever.
On je svojim dolaskom osobno podržao štrajk sudskih službenika i službenica, a kaže da je tijekom njega i obilazio sudove uvjerivši se u to da su uglavnom mladi ljudi - i to u većini žene - bili čvrsto opredijeljeni i nepokolebljivi u borbi za svoja prava. Detektirao je pritom veliku dozu ljutnje i razočaranja.
'Trajnost ovog štrajka iznenadila je, mada treba kazati da se nitko ne natječe da u njemu provede što dulje vrijeme - nego da ostvari ciljeve za koje se bori. U ovom slučaju to je postignuo, mada je jasno da će uvijek biti i onih nezadovoljnih, što se vidjelo po izjašnjavanju sindikalnog članstva. No ovdje se ne radi samo o povećanju plaća: možda još važnije postignuće jest to da će ovi sindikati sudjelovati u pripremama uredbi i određivanju budućih koeficijenata, a oni su od sada vrlo respektabilan sugovornik. Skrenuli su na sebe pozornost javnosti i senzibilizirali je za probleme u pravosuđu, ali i u javnim službama općenito, gdje se ljudi toliko potplaćeni da malo tko želi ondje raditi', smatra Sever.
'Kolegica Šušković dokazala se na djelu i ozbiljna vlast trebala bi nju i ljude koje zastupa ozbiljno shvatiti. Oni više ne prijete praznom puškom', zaključuje Sever.
