STRUČNJACI OTKRIVAJU

Kako čuvati kozmetiku, kad ju morate baciti i zašto

kozmetika kolaž

kozmetika kolaž

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: iStock

Tek svaka četvrta žena, prema nekim istraživanja, provjerava trajanje kozmetičkog preparata, a gotovo 30 posto žena kupuje novi proizvod tek kad potroši stari. Britanke koje primjerice prednjače u potrošnji kozmetičkih preparata, jer prosječno svaka za života potroši oko 100.000 funti (oko 125 tisuća eura) na kozmetiku, najdulje čuvaju šminku za oči, gotovo sedam godina nakon isteka roka

U Hrvatskoj je rok trajanja za kozmetiku reguliran Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti predmeta široke potrošnje, u skladu s europskim propisima. Prema njemu, rok trajanja navodi se na primarnoj i sekundarnoj ambalaži, izrazom 'najbolje uporabiti do...', nakon čega su navedeni mjesec i godina isteka roka.

'Na svakom se kozmetičkom proizvodu označavaju datum proizvodnje i rok trajnosti, primjerice 30 mjeseci od datuma otisnutog na ambalaži ili znakom otvorene teglice s navedenim rokom trajnosti od trenutka otvaranja pakiranja. Pa kad na teglici stoji 12 M, to znači da se proizvod može koristiti 12 mjeseci nakon otvaranja', objašnjava Vera Sekulić iz Hrvatskog društva kozmetičkih kemičara.

Čuvanje i skladištenje preparata također utječe na trajnost. Izlaganje svjetlu i zraku mogu šminki znatno brže skratiti rok valjanosti, bilo da se radi o boji i teksturi, bilo mirisu. Prirodni losioni za tijelo ne smiju se koristiti dulje od šest mjeseci dok se organska šminka može vrlo lako pokvariti u roku od mjesec dana.

Kremu za zaštitu od sunca
nikako ne treba čuvati za sljedeće ljeto jer se zbog svojih specifičnih sastojaka pokvari u roku od godinu dana nakon otvaranja.

Losioni, šamponi i gelovi za tuširanje
u većini slučajeva mogu potrajati i do dvije godine, bilo da su prirodni, bilo da sadrže kemijske konzervanse, a proizvodi za kosu i preko dvije godine, posebno oni koji sadrže alkohol.

Unatoč isteku roka trajanja koji je označen na proizvodu, većina kozmetičkih proizvoda, uključujući lakove za nokte, mogu potrajati još nekoliko mjeseci. No proizvodi koji se nanose na usne ne bi se trebali koristiti dulje od šest mjeseci. Parfemi i kolonjske vode spadaju u one kozmetičke preparate koje trebate držati podalje od svjetla i topline, pogotovo ako se nalaze u staklenim bočicama. Time njihov rok trajanja može biti i do dvije godine.

Najosjetljiviju šminku treba čuvati na hladnom, suhom i mračnom mjestu da traje dulje.

Stoga sve više žena svoju kozmetiku drži u hladnjaku. Proizvođači su se brzo prilagodili trendu pa pojedine kompanije već prodaju mini hladnjake za kozmetiku. Svježi proizvodi dulje traju ako su na hladnom jer na taj način sastojci ostaju stabilni. Gelovi oko očiju puno više osvježavaju, a hladnoća uzrokuje stezanje krvnih žila, što pomaže kod crvenila i otečenih očiju. No stručnjaci ističu da za tim nema potrebe, a ni proizvodi nisu rađeni ni testirani u ekstremnim uvjetima. Čak kod nekih proizvoda, poput krema za lice, dolazi do razdvajanja sastojaka ako ih se drži u hladnjaku.


'Formulacije proizvoda su koncipirane tako da ih je moguće čuvati u normalnim temperaturnim uvjetima i primjenjivati na odgovarajući način. Korištenje proizvoda izvan roka trajnosti nije preporučljivo, pogotovo osobama s osjetljivom kožom, jer može doći do pojave alergije - crvenila ili svrbeža kože. Redovitom uporabom neki od proizvoda će se potrošiti i prije roka trajnosti', smatra Sekulić.

Ipak, da bi kozmetika dulje trajala, u nju se stavljaju konzervansi. Svaki kozmetički proizvod mora proći testiranje pod opterećenjem, u prisutnosti bakterija, gljivica i plijesni kao što su Escherichia coli, Staphylococcus aureus, Candida albicans, odnosno svih čimbenika koji bi potencijalno mogli onečistiti proizvod. Dobar konzervans čini proizvod sigurnim i onda kad ga se nanosi prstima. No konzervansi poput formaldehida, koji imaju ulogu antiseptika u šamponima, regeneratorima, kremama, gelovima za kosu i lakovima za nokte, smatraju se kancerogenima i mogu biti toksični za imunološki, reproduktivni, dišni i živčani sustav.

Drugi konzervansi su parabeni, metilparaben, etilparaben i drugi koji se nalaze u preparativnoj i dekorativnoj kozmetici još od 20-ih godina prošlog stoljeća, a danas se povezuju s većim brojem zdravstvenih tegoba poput neplodnosti, pretilosti, hormonalne neravnoteže, astme i alergija, kao i s karcinomom dojki.

Izbjeći loše konzervanse može se korištenjem prirodne i organske kozmetike, u koju se stavljaju dvije vrste konzervansa. Antioksidacijski konzervansi, primjerice vitamin E i CO2 ekstrakt ružmarina koji sprečavaju promjenu boje i mirisa emulzija te ulja. Kako ne štite od mikroorganizama, dodaju se i mikrobiološki konzervansi koji sprečavaju razvoj bakterija i plijesni. To mogu biti eterična ulja, med, propolis, ioni srebra, ekstrakt sjemenki grejpa i druge supstancije dobivene iz prirode.

Osim njih, dozvoljeni su sintetski, prirodno-identični konzervansi, poput benzil-alkohola, benzolske, salicilne i sorbinske kiseline, koji garantiraju ne samo dostatnu trajnost, nego i neškodljivost.

Izvor: tportal.hr / Autor: Tatjana Janković

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!