'Šteta bi bilo lomiti obalu cestom. Kad gledate taj kraj s broda, onda cesta narušava krajolik', kaže Jahić. Možda nekima magistrala ili vijadukti izgledaju lijepo, ali zbog njih turisti ne dolaze. 'Tako bi i za trasu te buduće Jadransko-jonske autoceste bilo logično da ide kroz BiH, a za Dubrovnik bi se napravio elegantan odvojak', smatra stručnjak. Reaktualizacija teme o izgradnji Jadransko-jonske autoceste postala je vruća tema nakon što je hrvatski ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić najavio da će dionice te autoceste od Ploča krenuti prema BiH i dalje prema Crnoj Gori, zaobilazeći Dubrovnik.

Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić odmah je optužio hrvatsku Vladu za izdaju nacionalnih interesa. U BiH su političari, za sada, suzdržaniji i kažu da nikakva trasa Jadransko-jonske autoceste na području između Ploča, gdje završava Dalmatina do crnogorske granice, nije dogovorena. 'Jednom će i BiH ući u EU i taj prostor će biti bez granica, pa će biti nevažno kuda ide autocesta', podsjeća profesor emeritus.

Prema njegovom mišljenju, Hrvatska je i sada napravila pogrešku kada je autocestu spustila do Ploča te je došlo do narušavanja krajolika. 'Za Ploče se trebao napraviti odvojak, a autocesta je trebala ići prema granici s BiH', mišljenja je. Profesor Jahić se tu ne zaustavlja nego nastavlja kritizirati politiku razvoja cestovne infrastrukture u priobalju vrativši se još dalje u prošlost. 'Objektivno sam sklon razmišljanju da je i u onoj državi bila pogrešna ideja izgraditi Jadransku magistralu tik uz obalu. Trebala se izgraditi u zaleđu, kaže, pa onda mjesta spajati priključcima.

Cilj ideje o izgradnji Jadransko-jonske autoceste je povezati države uz Jadran, ali tako da, objašnjava, u ekološkom i turističkom pogledu ne budu ugroženi lokaliteti od posebnog značenja. Jahić nudi i rješenje kako iscrtati optimalnu trasu. Kaže da na jedan stol treba staviti strategije razvoja svih zainteresiranih država (Hrvatske, BiH, Crne Gore i Albanije) da se vidi što su države lokalno promišljale o razvoju na lokacijama kojima treba prolaziti autocesta. Potom na red dolazi promatranje prostornih planova. Jahić napominje da prostorni planovi na nacionalnoj razini uvijek moraju biti usklađeni sa susjednim zemljama. Tako bi se uz mišljenje struke lako došlo do rješenja.

'Koliko ja znam, takvo nešto uopće nije bilo na stolu pred sudionicima sastanka u Cavtatu', napominje Jahić. Oko autoceste se odjednom stvorila medijska kakofonija. 'Jedni kažu da cesta mora ići ovuda, a drugi kažu da to moramo tek vidjeti', primjećuje stručnjak. A sve je još uvijek otvoreno i ne postoji ništa, nastavlja, osim zajedničke želje da se izgradi cesta. Jahić ne sumnja da će Jadranko-jonska autocesta na kraju proći kao projekt. 'Kada se zbroje kulturni, ekološki, povijesni i razni drugi faktori, onda oni strogo ekonomski ne moraju biti presudni', zaključuje profesor emeritus Jahić.