S obzirom na to da se mandatar Tihomir Orešković još uvijek nije sastao s tehničkim ministrom financija Borisom Lalovcem kako bi od njega dobio informacije o stanju i obvezama u sektoru državnih financija, čini se da graditelji nove vlasti brkaju prioritete. Umjesto najpopularnijeg SDP-ovca u Vladi premijera Zorana Milanovića, Oreškovića su o svojim resorima informirali Darko Lorencin i Ivan Vrdoljak, kao da u ovom trenutku država ne vapi za državnim proračunom koji se, kao uostalom ni Vlada, još ne pomalja na obzoru
Šef HDZ-a Tomislav Karamarko rekao je u petak kako bi volio da se Vlada sklopi do sjednice Sabora 18. siječnja; šef HSS-a Branko Hrg jučer kaže da ne treba 'silovati' nikakav datum, jer rok je 28. siječnja. U međuvremenu, rastu zazubice za novim ministrima, kao i očekivanja od mandatara Tihomira Oreškovića. HNB, HUB, HGK, HUP - sve te institucije još u prosincu isticale su da je zbog kreditnog rejtinga Hrvatske važno čim prije formirati Vladu i donijeti fiskalno odgovoran proračun.
Prvi tehnokratski hrvatski premijer Nikica Valentić, danas posebni savjetnik za gospodarstvo predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, smatra da je stanje javnih financija takvo da bi Hrvatska 2017. godine mogla bankrotirati. No zato je tuOrešković, prekaljeni financijaš koji može spasiti utopljenika - Valentić vjeruje da mandatar, za početak, može srezati proračun za 2016. za čak 20 milijardi kuna.
Operativac Boris Lalovac daleko je prizemljeniji; on smatra da biproračun trebao biti manji za nekih dvije do tri milijarde kuna. U cilju što skorijeg formiranja i snalaženja nove Vlade, kako bi budući premijer krenuo u bijeli svijet s misijom dizanja kreditnog rejtinga države, Lalovac opetovano poručuje da je spreman predočiti sve informacije. Upozorava da vrijeme curi. Hrvatski proračun uskoro mora biti dostavljen Europskoj komisiji, i to u paketu s Programom konvergencije i Nacionalnim programom reformi - ključnim dokumentima u sklopu ispunjavanja obveza koje proizlaze iz sudjelovanja države u Europskom semestru, temeljnom instrumentu za jačanje koordinaciju izrade nacionalnih proračuna država EU-a.
Ministar Lalovac za tportal objašnjava da se prvo moraju sastaviti proračun i fiskalne projekcije za naredne dvije godine i to ide u Program konvergencije, a u Nacionalni program reformi idu detaljne mjere i reforme za smanjenje deficita. Sve to valja poslati Europskoj komisiji do ožujka, a ako nova vlada do tada ne bude stigla obaviti taj opsežan posao, dobit će na raspolaganje još mjesec dana. U međuvremenu, iz Bruxellesa će pomno nadzirati Hrvatsku, čiji će sabornici također odigrati važnu ulogu jer Komisija očekuje dokaze da će se proračun provesti bez rebalansa, a to podrazumijeva i nove zakone u područjima planiranih ušteda.
'Zdravko Marić je bistar i smiren, mogao bi uspjeti s normalnim premijerom'
Kao svog nasljednika na čelu Ministarstva financija, Lalovac bi najradije vidio Zdravka Marića, bivšeg pomoćnika HDZ-ova ministra Ivana Šukera, danas izvršnog direktora za strategiju i tržišta kapitala u Agrokoru. Može se pretpostaviti da bi i Marić, poput Oreškovića, privremeno položio žrtvu na oltar osobnih primanja kako bi spasio državne financije. Marića kao budućeg ministra financija preferira i Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista koje ujedinjuje stručnjake raznih političkih predznaka, poput Tomislava Ćorića, Josipa Tice, Ivana Lovrinovića, Željka Lovrinčevića, Dragana Kovačevića...
'Zdravko Marić je obrazovan, bistar, smiren, ima iskustvo iz Ministarstva financija. Mogao bi uspjeti, naravno, kad bi imao normalnog predsjednika Vlade, jer ministar financija nema toliku moć koja mu se pripisuje. On ne može odlučivati što će plaćati a što neće, već mora izvršavati ugovorne obaveze, koje donosi netko drugi', rekao je Jurčić za tportal.
Prema njegovu sudu, aktualno 'bezvlašće' koje rezultira odgodom usvajanja proračuna, ne treba biti izvor bojazni.
'Država ima zakonske i ugovorne obaveze, mora prikupljati poreze, isplaćivati plaće. To sve može raditi i postojeća vlada, koju zovemo tehnička jer nije etički da ona donosi odluke koje će utjecati na politiku nove vlade. Zato se to zove tehnička vlada, ali ona je gotovo 100 posto vlada, s obvezom operativnog izvršavanja zakona i ugovora', objašnjava Jurčić.
'Tihomir Orešković nema ni jedan uvjet da bude mandatar'
Hrvatska, dakle, trenutno gubi tek mogućnost zaustavljanja negativnih trendova i okretanja u pozitivnom smjeru. Ipak, što se kasnije nova vlada formira, to će kriza biti veća, a i potencijalne investicije u međuvremenu su na čekanju.
'Gubimo vrijeme utoliko što ne zaustavljamo krizu, odnosno eventualno ne pokrećemo pozitivne trendove, što nova vlada obećava. No inače, dok god vlade nema, kao što je dugo nije bilo u Belgiji, osnovne funkcije države funkcioniraju. To je kao u tvrtkama - radnici ne znaju je li direktor u uredu, a rade svoj posao', slikovit je Jurčić. Za mandatara Oreškovića kaže da je 'očito sposoban čovjek', jer u suprotnom ne bi došao na tako visoku poziciju u Tevi. Ali...
'Kakav će on biti mandatar, ne zna ni on sam. Gledajući teoretski, on apsolutno nema ni jedan uvjet da bude mandatar. Prvo, ne poznaje Hrvatsku. Netko kaže da to nije problem, ali kad su ga pitali za zdravstvo, otišao je na kanadsko zdravstvo. Sada treba izabrati ljude - ako je njemu to prepušteno... on nije živio ovdje, ne zna kakva je sposobnost ljudi ovdje, možda zna negdje drugdje. Drugo, makroekonomija i mikroekonomija, znači poslovanje države i poslovanje poduzeća, imaju samo jedan zajednički element – moraju biti efikasni. Međutim, politike za postizanje efikasnosti države potpuno su drugačije od politika za postizanje efikasnosti poduzeća. Znači, on je ušao u potpuno novo područje; nije bio državnik, a nije ni školovan za državne politike – ni ekonomske, ni socijalne, ni političke. Ima pripremu za poslovni sektor – on zna kemiju i završio je MBA, znači, kako voditi biznis. On nije prošao, da tako kažem, školu za političara ili makroekonomista', napominje Jurčić, iznoseći i usporedbu iz povijesti.
411416 ,411431 ,411453,411405 'Ako popustite biznisu da vodi državu, to je krah za državu'
Europske politike u 16. i 17. stoljeću kreirali su tadašnji 'biznismeni', ali s razvojem država razvijene su tehnike i ljudi za vođenje države. Država se odvaja od biznisa i, na neki način, postoje tri subjekta: država, radništvo i biznis. U tom trokutu državnici ostvaruju nacionalne, društvene ciljeve, koji se nekad poklapaju s poslovnim ciljevima, a često i ne.
'Kad pogledate prije 100, 50 ili 30 godina, naravno da je interes proizvođača zaprežnih vozila i sedla bio da ostane takva proizvodnja, ali potom su došli automobili. Ako država ne prepozna novu industriju kontra stare, onda se ta zemlja ne razvija. Ili, interes IBM-a bio je da zadrži proizvodnju svojih kompjutora, ali stvoreni su Microsoft, Apple i njima je država omogućila da se razviju. Ako popustite biznisu da vodi državu u današnje vrijeme, onda je to krah za državu', ističe Jurčić.
Uspjeh Oreškovićeva premijerskog mandata ovisit će, navodi Jurčić, o interesnim skupinama, te borbi između HDZ-a i SDP-a i interesnih skupina. 'Gledajući tehnički, treba nam puno sreće i božje pomoći da ispadne dobro. Govoreći o organiziranom pristupu vođenja države, de facto niti jedan element ne upućuje da će tako biti, ali okolnosti se mogu okrenuti i može ispasti dobro', ne gubi (svaku) nadu Jurčić.
Ne pomaže niti situacija koju je ostavio SDP: nisu riješili izvore javnog duga, niti nezaposlenost. Milanović je u zadnjih pola godine 'zaslijepio ljude, ali mi imamo 80.000 tisuća manje radnih mjesta nego kada su oni došli, imamo 30 posto veći javni dug, više blokiranih osoba', nabraja Jurčić. Pozitivne trendove komentira ovako: 'Pogledajte Rumunjsku, Bugarsku – dok one rastu jedan metar, mi rastemo 10 centimetara'.
