Sjedinjene Države i Europa postupno se približavaju zajedničkom prijedlogu za okončanje rata u Ukrajini, a njegov je cilj ponuditi dovoljno velike gospodarske i sigurnosne poticaje kako bi i Kijev i Moskva pristali na teritorijalni kompromis.

Detalje inicijative otkrio je ugledni američki kolumnist David Ignatius u The Washington Postu, pozivajući se na američkog dužnosnika upoznatog s pregovorima.

Prema njegovim informacijama, plan se temelji na četiri stupa: obnovi Ukrajine, sigurnosnim jamstvima, gospodarskom povezivanju Rusije i Europe te prekidu vatre duž postojeće crte bojišnice.

Tajni pregovori na Floridi

Diplomatska inicijativa dobila je zamah prošlog petka tijekom višesatnog sastanka u golf-klubu Shell Bay u Hallandale Beachu na Floridi, čiji je domaćin bio američki izaslanik Steve Witkoff.

Uz Witkoffa, u razgovorima je sudjelovao i Jared Kushner, Trumpov zet i jedan od njegovih ključnih pregovarača. Na sastanku su bili ukrajinski dužnosnici te predstavnici Ujedinjene Kraljevine, Francuske i Njemačke.

Američka strana pokušava promijeniti dosadašnji pristup pregovorima. Umjesto da se razgovori usredotoče isključivo na teritorijalne ustupke, Washington želi oblikovati znatno širi sporazum koji bi obuhvatio poslijeratnu obnovu, sigurnost i energetiku.

Prema američkom dužnosniku na kojeg se poziva Ignatius, logika pregovarača jest proširiti i problem i moguće rješenje kako bi obje strane lakše sagledale koristi koje bi im donio završetak rata.

Takav pristup trebao bi stvoriti uvjete za kompromis kojim ni Ukrajina ni Rusija ne bi ostvarile sve svoje ratne ciljeve.

Prvi stup: Milijarde za obnovu Ukrajine

Prva sastavnica predloženog sporazuma odnosi se na obnovu Ukrajine, čija je infrastruktura pretrpjela golemu štetu tijekom višegodišnje ruske invazije.

Prema Washington Postu, Svjetska banka i američka investicijska kompanija BlackRock zainteresirane su za uspostavljanje financijskog okvira kojim bi se osigurao novac za obnovu uništenih gradova, prometnica, energetskih postrojenja i drugih ključnih dijelova infrastrukture.

Sredstva bi bila namijenjena i gospodarskom oporavku zemlje te pomoći obiteljima poginulih i ranjenih ukrajinskih vojnika. Američki pregovarači od Kijeva traže detaljne procjene potrebnih ulaganja, ali i jamstva da novac neće završiti u korupcijskim kanalima.

Prema informacijama koje je objavio Ignatius, ukrajinska strana u trenutku razgovora još nije dostavila konačne financijske procjene.

Drugi stup: Sigurnosna jamstva po uzoru na NATO

Drugi, za Ukrajinu iznimno važan dio sporazuma, uključivao bi sigurnosna jamstva Sjedinjenih Država i europskih zemalja.

Prema američkom dužnosniku, ona bi bila usporediva s člankom 5. Sjevernoatlantskog ugovora, koji predviđa kolektivnu obranu članica NATO-a. To bi značilo da bi Washington i europske prijestolnice preuzele obvezu vojnog odgovora u slučaju novog ruskog napada na Ukrajinu.

Ipak, takva jamstva ne bi automatski značila ulazak Ukrajine u NATO, a zasad nisu poznati ni njihovi konkretni pravni i vojni mehanizmi.

Istodobno bi Rusija dobila mogućnost pregovora s europskim državama o sigurnosnim aranžmanima kojima bi se pokušala uspostaviti dugoročnija stabilnost na kontinentu.

Što bi ti aranžmani konkretno uključivali, zasad nije razjašnjeno.

Treći stup: Ruska nafta i plin ponovno bi mogli poteći prema Europi

Jedan od najkontroverznijih elemenata plana odnosi se na gospodarsko povezivanje Rusije, Ukrajine i Europe.

Američki pregovarači razmatraju energetski sporazum kojim bi se Rusiji omogućio dugoročan pristup europskom tržištu. Jedna od mogućnosti uključuje plinovod kojim bi se ruski energenti dopremali europskim kupcima, pri čemu bi Rusija i Ukrajina dijelile dio ostvarene dobiti.

Zagovornici takvog modela smatraju da bi se time mogli smanjiti troškovi energije u Europi, dok bi obje zaraćene države dobile snažan gospodarski poticaj za održavanje mira.

Sporazum bi također definirao uvjete i vremenski raspored mogućeg ukidanja gospodarskih sankcija Rusiji.

Takva ideja, međutim, otvara pitanje bi li ponovno oslanjanje Europe na ruske energente stvorilo nove sigurnosne i političke rizike, osobito nakon višegodišnjih nastojanja Europske unije da smanji energetsku ovisnost o Moskvi.

Četvrti stup: Najteži ustupak za Ukrajinu

Najosjetljiviji dio američko-europskog prijedloga odnosi se na teritorij.

Prema planu koji opisuje Washington Post, Rusija bi pristala na prekid vatre duž postojeće crte razdvajanja, koju pregovarači nazivaju linijom kontrole.

Za Ukrajinu bi to značilo prihvaćanje činjenice da Moskva nastavlja kontrolirati područja koja trenutačno okupira, uključujući dijelove Donbasa.

Pritom nije jasno bi li se takav aranžman odnosio samo na privremenu vojnu kontrolu ili bi uključivao i neka dugoročnija politička rješenja. Prekid vatre duž postojeće bojišnice sam po sebi ne bi značio međunarodno priznanje ruskog suvereniteta nad okupiranim područjima.

Dodatnu prepreku predstavlja činjenica da se crta bojišnice neprestano mijenja, pa bi i njezino precizno utvrđivanje moglo postati predmet teških pregovora.

Trumpov dogovor s Putinom izazvao bijes u Kijevu

Dok se iza kulisa razgovara o mirovnom planu, odnosi Washingtona i Kijeva ponovno su se zaoštrili zbog Trumpova dogovora s Moskvom o izvozu ruskog dizelskog goriva.

Prema Reutersu, sporazum predviđa isporuku više od 2,25 milijuna barela ruskog dizela američkom i globalnom tržištu. Trumpova administracija tvrdi da bi dogovor mogao pomoći smanjenju cijena goriva, ali i potaknuti Kremlj na povratak mirovnim pregovorima.

Američki izaslanici na sastanku u Miamiju zatražili su od ukrajinske delegacije da zaustavi napade na ruske rafinerije, koji nanose štetu ruskom gospodarstvu.

Za Kijev je takav zahtjev posebno osjetljiv jer su napadi na rusku energetsku infrastrukturu postali jedno od važnih sredstava pritiska na Moskvu. Zelenski je američki dogovor s Rusijom nazvao slabošću i poklonom Putinu.

Istodobno su se pojavile informacije da bi Washington mogao prekinuti dijeljenje ključnih obavještajnih podataka s Ukrajinom ako Kijev ne promijeni pristup.

Financial Times izvijestio je o takvim upozorenjima, no Reutersovi izvori iz pregovora osporili su da je tijekom sastanka izrečena izravna prijetnja prekidom potpore. Trump je u međuvremenu izjavio da se razmjena obavještajnih podataka s Ukrajinom nastavlja.

Putin zasad ne pokazuje spremnost na kompromis

Unatoč američkim pokušajima da gospodarskim poticajima vrate Moskvu za pregovarački stol, ostaje otvoreno pitanje želi li Putin uopće završiti rat pod uvjetima koje predlažu Washington i europske države.

Reuters je, pozivajući se na izvore upoznate s razgovorima, izvijestio da su Witkoff i Kushner ukrajinskim predstavnicima priznali kako ruski predsjednik zasad nije spreman pregovarati o završetku rata.

Prema izvoru bliskom Kremlju, Putin bi se mogao vratiti ozbiljnijim pregovorima tek nakon što ruske snage zauzmu preostali dio Donbasa koji Moskva još ne kontrolira. 

Ignatius zaključuje da Trump, unatoč nastojanjima da okonča rat, podcjenjuje Putinovu želju za pobjedom.