Prije upućivanja u javno savjetovanje, predložene zakonske izmjene predstavila je državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić, istaknuvši da je poticaj za donošenje novog Zakona o proračunu novi europski okvir fiskalnih pravila, tako da se umjesto dosadašnjeg godišnjeg programa stabilnosti uvodi nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan za razdoblje od četiri godine, no pri čemu će se i dalje na godišnjoj razini izvještavati o njegovoj provedbi.

Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2027. godine, a primjenjivat će se od proračunskog razdoblja 2028. - 2030. jer svaki se proračun, dodala je Rogić Lugarić, uvijek donosi i planira u tzv. trogodišnjem razdoblju.

Prema njenim riječima, proračun je iznimno reguliran instrument, pa je u tim okolnostima potrebno poboljšati spremnost njegovog reagiranja na nepredvidive situacije, to jest krize, katastrofe i posebne okolnosti, koje su u posljednje vrijeme sve češće, poput energetske krize i raznih elementarnih nepogoda.

Pritom, za sanaciju posljedica tih kriza, katastrofa i posebnih okolnosti unaprijed će se planirati proračunske rezerve, i to po pojedinim stavkama. "Tako da ćemo sada unaprijed imati ideju o tome koji eventualni dio rezervi će se moći iskoristiti i za te nepredvidljive situacije, naravno uz zakonom propisane postotke i namjenu", kazala je Rogić Lugarić.

"Realnija slika zaduživanja gradova i općina"

Istaknula je i da se uvodi realnija slika zaduživanja gradova i općina, pa tako krediti kojima "premošćuju" dobivanje europskih sredstava neće i dalje ulaziti u opseg njihovog zaduživanja, međutim vlastito sudjelovanje gradova i općina hoće. "U opseg mogućeg zaduženja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, (do 20 posto ukupnih prihoda), ubuduće neće ulaziti kreditno zaduženje za iznos bespovratnih sredstava prihvatljivog troška projekta sufinanciranog iz fondova EU-a i/ili državnog proračuna, a ulazit će kreditno zaduženje za iznos vlastitog učešća", navodi se u prezentaciji. 

Promjene koje se tiču jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uključuju i strože rokove za dostavu nacrta proračuna, dok se dobra vijest za lokalne jedinice, kazala je Rogić Lugarić, tiče odredbi o prenesenom višku proračunskih sredstava, koje su do sada morali upotrijebiti u razdoblju od iduće tri godine, dok će od sada to razdoblje potrošnje biti znatno dulje.

Jedna od zakonskih novosti se odnosi i na proširenje obuhvata registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika, pa će u njega ući i izvanproračunski korisnici tzv. druge skupine, kao što su naprimjer HBOR i HROTE. "Oni u registar između ostalog ulaze kako bismo ih puno bolje pratili i na taj način još točnije izračunavali deficit i javni dug", napomenula je državna tajnica.

Proširuje se i sadržaj odluke o proračunskom okviru za iduće trogodišnje razdoblje, što se odnosi na uključivanje i onih rashoda koji se tiču europskih sredstava, kako bi se bolje planiralo njihovo trošenje i procijenilo moguću apsorpciju za europska sredstva u nadolazećim proračunskim razdobljima, navela je Rogić Lugarić.

Kad je riječ o pojedinim područjima u proračunu, istaknula je da dolazi do velike promjene za izvanproračunske korisnike iz tzv. prve skupine, kao što su primjerice HZZO, HAC i Hrvatske ceste. Prema riječima državne tajnice, oni će ubuduće za sve svoje odluke koje imaju financijske posljedice morati donijeti i akt kojim se procjenjuje fiskalni učinak tih odluka. Prije donošenja odluke/akta, bit će potrebno pribaviti mišljenje nadležnog ministra i ministra financija. 

Novost je i preraspodjela financijskih planova izvanproračunskih korisnika, uz uvođenje dodatne fleksibilnosti pa će i oni tijekom godine eventualno moći preraspodjeljivati sredstva ako se za to pokaže potreba, navela je, između ostalog, državna tajnica.