'ŠTO PRIJE, TO BOLJE'

Josipović za arbitražu o granici sa Srbijom

  • Autor: S. Srdoč
  • Zadnja izmjena 29.02.2012 15:54
  • Objavljeno 29.02.2012 u 13:05
Ivo Josipović VERN

Ivo Josipović VERN

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

Predsjednik Ivo Josipović aktualizirao je neriješeno pitanje granice sa Srbijom, založivši se za 'fleksibilno rješenje', tj. kombinaciju rješenja koja predlažu Hrvatska i Srbija. Ukoliko do toga ne dođe, granični spor rješavat će se arbitražom ili na Međunarodnom sudu pravde, rekao je Josipović

Predsjednik Josipović progovorio je o rješavanju granice s istočnim susjedom gostujući na Veleučilištu VERN, gdje je u srijedu održao predavanje 'Vanjska i obrambena politika Republike Hrvatske'. Inicijativa za pokretanje državnih mehanizama kako bi se postiglo dugoočekivano rješenje stigla je dan nakon što je Srbija dobila zeleno svjetlo Vijeća Europske unije za status kandidata za članstvo u EU.

'Granica sa Srbijom jedan je od brojnih problema koje moramo riješiti sa susjedima. Pritom, podsjetit ću, imamo različit pristup: Hrvatska inzistira na katastarskom pristupu, dakle prati na neki način rješenje Badinterove komisije, dok Srbija s druge strane želi primijeniti opće načelo sredine rijeke. Naravno da su i rješenja tu različita – po katastarskom pristupu, nešto više teritorija pripada Hrvatskoj, dakle na lijevoj strani Dunava, ali ima i nešto što bi pripadalo Srbiji s naše strane', rekao je Josipović.

Vukovrska ada, otok na Dunavu nedaleko od Vukovara, u 'katalogu' je onoga što bi Hrvatska u svakom slučaju htjela, rekao je Josipović, savjetujući novinarima da se o tome raspitaju i u Vukovaru, gdje 'svi govore o adi'. Predsjednik je dodao da bi bilo 'jako dobro' da ada bude 'na hrvatskoj strani', koje god rješenje da se nađe.

Ukoliko se dvije države uspiju složiti oko načela, rekao je Josipović, 'onda je dobro, onda je jasno što će ispasti i kakav je rezultat'.

'Ali ako ne možemo, onda nam ostaju dvije solucije. Ili da pokušamo pregovarati kombinacijom rješenja – dakle, sredine rijeke i katastra – ili, ako ne možemo postići ni to fleksibilno rješenje, onda ćemo se morati na kraju odlučiti na neki oblik arbitraže ili Međunarodnog suda pravde', ustvrdio je Josipović.

Istaknuo je da je dobro što u ovom trenutku niti jedna od spornih graničnih crta, ne samo sa Srbijom već i s Crnom Gorom, BiH i Slovenijom, ne proizvodi nikakve ozbiljne političke probleme, a još manje konflikte druge vrste. Naprosto, zaključio je Josipović, taj problem moramo riješiti - što prije, to bolje.

Ideju o arbitraži nad graničnim pitanjima sa susjednim zemljama Josipović je iznio početkom veljače, na sastanku s čelnicima susjednih zemalja na Jahorini. Ukoliko pregovori ne donesu rezultate, Hrvatska bi, rekao je, arbitražu trebala dogovoriti sa Srbijom, ali i s BiH. Vjerojatna je i arbitraža s Crnom Gorom o granici kod Prevlake, gdje je na snazi privremeni režim koji funkcionira bez poteškoća.

U nekoliko navrata spominjana je mogućnost da institucije poput Međunarodnog suda pravde ili Međunarodnog suda za pravo mora riješe problem arbitražom, no Josipović smatra da bi se arbitraže trebale dogovarati bilateralno, kako bi se smanjili troškovi i vrijeme procesa. U izjavi za Novi list, rekao je da bi svaka zemlja mogla bi predložiti po dvojicu arbitražnih sudaca, o petom bi se usuglasili, te bi se obvezali na prihvaćanje svakog rezultata arbitraže.

Neriješena granična pitanja sa Srbijom ponajprije se odnose na razgraničenja na Dunavu, s BiH je potpisan Sporazum o granici, ali nije ratificiran, već je RH tražila nove pregovore oko Malog i Velog Školja, grebena kod Neuma koji su pripali BiH. Hrvatska ne priznaje ni pravo BiH na pristup otvorenom moru.

Nesretne brojke prosvjednika na Markovog trgu

Komentirajući odluku da se uvaže kritike nevladinih udruga i nacrtom zakona o javnom okupljanju dopusti okupljanje 1.500 prosvjednika na Markovom trgu u Zagrebu, Josipović podsjeća da je još kao zastupnik potpisao zahtjev za ocjenu ustavnosti spornog zakona o zabrani javnog okupljanja.

'Ako nećete moći pred Vladom i parlamentom pokazivati nezadovoljstvo, pa gdje ćete onda moći? Naravno, treba voditi računa o prostornim mogućnostima i o tome da se ne onemogući rad državnih institucija', kaže Josipović.

Josipović misli da nije sretno uopće navoditi brojke, no ako ipak dođe do brojčanog pristupa, Josipović se nada 'da će ta brojka biti što veća, naravno u granici koliko to prostorno Trg dozvoljava'.

'Osobno smatram da nije nužno uopće navoditi brojku i da okolnosti svakog slučaja govore same po sebi koliko ljudi uopće može doći na određeno mjesto, pa tako i na Markov trg', rekao je Josipović.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi