FRANAK, HNB, KUNA...

Je li broj objavljenih radova dokaz da je ekonomist u pravu?

Švicarski franak euro

Švicarski franak euro

Izvor: Reuters / Autor: REUTERS/Pascal Lauener/Files

Kako bi izašla iz duboke ekonomske krize, Hrvatska, među ostalim, treba dobru gospodarsku politiku, a za to su joj neophodni stručni ekonomisti upoznati s najsuvremenijim znanstvenim teorijama, metodama i oruđima koji bi se mogli primijeniti na terenu, u konkretnim situacijama

Koliko je taj problem relevantan odlično ilustrira nedavni sukob oko slučaja 'Švicarski franak' u kojem su se u viđenju problema i rješenja neki naši ekonomski znanstvenici našli na potpuno suprotstavljenim stranama.

U međusobnoj razmjeni kritika mladi znanstvenik Vuk Vuković iz Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta u Jutarnjem listu je ustvrdio da se štetni stavovi i ideje Drage Jakovčevića i Ivana Lovrinovića, profesora s Ekonomskog fakulteta 'koji bi mogli uništiti Hrvatsku' ne temelje na međunarodno priznatim znanstvenim radovima, objavljenim u relevantnim časopisima nego na njihovu 'piskaranju'.

Jakovčević je na to uzvratio da je Vuković 'mladi dečko koji nema pojma' te da tek 'mora naučiti računovodstvo'. 'Objavljujem radove u časopisima u kojima ih je potrebno objavljivati radi napredovanja u zvanju', rekao je Jakovčević, objasnivši kako bazu međunarodno priznatih časopisa Web Of Science (WoS) ne smatra relevantnom za ekonomsku struku.

Ovakva razmjena ponovno je otvorila vrlo važno i, nažalost, prilično dugovječno pitanje - koje su reference ozbiljan dokaz relevantnosti i kvalifikacija naših znanstvenika u području ekonomije, ali i znanosti uopće.

Koje su kvalifikacije dobrog ekonomista?

U svijetu znanosti uvriježena je praksa da se ekspertiza stručnjaka bilo kojeg područja u najvećoj mjeri vrednuje prema broju objavljenih znanstvenih radova, prema značaju časopisa u kojima su oni objavljeni te prema broju koji pokazuje koliko su puta citirani u znanstvenoj zajednici.

Znanstvenici iz brojnih znanstvenih područja, osobito prirodnih, ali i neki društvenjaci i humanisti posljednjih godina sve glasnije upozoravaju da je veliki dio naše akademske zajednice, osobito humanista i društvenjaka, nedovoljno međunarodno prepoznatljiv. Kritičari smatraju da naši znanstvenici traže lakša rješenja, odnosno da objavljuju radove u domaćim časopisima, u kojima nerijetko imaju veze, prijateljstva i poznanstva, ali koji nemaju veliki međunarodni utjecaj. Prema njima Matični odbor za ekonomiju također nema dovoljno visoko postavljene kriterije koji bi osigurali izvrsnost naših stručnjaka.

Vedrana Pribičević, predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta smatra da naši znanstvenici s područja ekonomije drastično premalo objavljuju u stranim časopisima.

'Vrlo je malo onih koji su u svojoj karijeri objavili više radova u časopisima koji su našli svoje mjesto u bazi Current Contents (CC), koja je u svijetu najrelevantnija za ekonomiste', rekla je za tportal Pribičević.

Problem je, smatra, u tome što je mnogo teže biti međunarodno konkurentan i produktivan znanstvenik, makroekonomist koji će raditi na formiranju gospodarske politike, ili inženjer operativac, koji će je znati primijeniti na terenu, nego objavljivati u domaćim časopisima ili biti menadžer u nekoj firmi za što se uglavnom školuju naši studenti ekonomije. Ovo posljednje, nažalost, uglavnom je i bolje plaćeno.

Kakva je snaga naše znanstvene produkcije prema kriterijima Current Contentsa prilično jasno pokazuje donja tablica iz koje je vidljivo da je na popisu 20 najboljih znanstvenika samo njih desetak u cijeloj svojoj karijeri objavilo više od četiri rada zabilježenih u toj bazi.

Top lista ekonomista po CC-u CC

Top lista ekonomista po CC-u CC

Izvor: Promo fotografije / Autor: COSBI

Brojni članovi hrvatske akademske zajednice posljednjih godina upozoravaju da bi međunarodna prepoznatljivost, među ostalim, trebala biti i jedan od uvjeta u znanstvenom napredovanju. Znanstvenicima iz područja koje se u svijetu naziva STEM (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) to uglavnom ne predstavlja veći problem. Međutim, društvenjaci, a osobito humanisti, ovoj ideji pružaju prilično jak otpor. Jedan od argumenata kojima najčešće brane svoju poziciju jest da je malo svjetskih časopisa zainteresirano ili relevantno za naše lokalne teme.

Kritičari takvog raspoloženja, kojih ima i u redovima mlađih generacija društvenjaka i humanista, smatraju da je posrijedi sindrom koji opisuje poznata Ezopova basna o lisici koja je pokušala dohvatiti grožđe visoko na lozi pa je nakon nekoliko neuspjeha odustala zaključivši da je ionako kiselo.

Naime, poznato je da čak u inozemstvu ima znanstvenika humanista koji u stranim časopisima objavljuju radove o hrvatskim temama. Na primjer, recenziranu natuknicu o Franji Petriću na meritornoj Stanford Encyclopedia of Philosophy napisao je Amerikanac Fred Purnell, a ne netko od naših povjesničara filozofije, dok natuknice o Ruđeru Boškoviću čak ni nema.

Jakovčević: Inzistiranje na WoS-u je opasan spin

Jakovčević, koji je za srijedu sazvao konferenciju za medije na temu švicarskog franka, za tportal je rekao kako ne vidi razloga da se uspješnost ekonomista mjeri prema Web Of Science.

'Imamo bazu podataka EconLit. Imamo ono što matični odbor za znanost priznaje. Prema tome zašto bih slao radove u WoS? Da sam ih poslao, objavili bi ih. Nije mi jasno kakvog smisla ima ta kategorizacija ljudi prema WoS-u. To je naprosto vrlo opasan spin i reket; to je strašno. Zašto Web of Science? Imamo EconLit i druge baze podataka koje priznaje Matični odbor.

Ja sam u karijeri napisao preko 100 bibliografskih jedinica s tri knjige. Ideja da treba više objavljivati u inozemstvu nema nikakve veze s problemom švicarskog franka i banaka koje rade to što rade. U mojem životopisu možete vidjeti koliko sam radova objavio u prestižnim časopisima u inozemstvu', odgovorio je na optužbe Jakovčević.

Hrvatski časopis Financial Theory and Practice koji objavljuje Institut za javne financije nalazi se u EconLitu i u nekim drugim bazama, ali ne i u Current Contentsu, odnosno WoS-u.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi