POZDRAV GODIŠNJEM ODMORU

Je li bezbolnije vratiti se na posao sredinom tjedna i kako se oporaviti od šoka?

  • Autor: Silvana Srdoč
  • Zadnja izmjena 16.08.2017 09:58
  • Objavljeno 16.08.2017 u 06:44
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Montaža: N. Bučević/tportal

Blagdan Velike Gospe ove godine pao je u utorak, što znači da su se mnogi građani još do jučer baškarili na jadranskoj obali ili negdje drugdje, iskoristivši priliku da 'zaokruže' godišnji odmor do srijede. Kako povratak na posao sredinom tjedna utječe na psihu radnika i kako se, općenito, osjećaju 'ložači' hrvatskog proračuna dok se opraštaju s ljetovanjem i vraćaju u žrvanj tržišta rada, za tportal objašnjava mr. sc. Irena Pastuović Terze, klinička psihologinja, psihoterapeutkinja i psihologinja u medicini rada

Potištenost uslijed povratka na posao s godišnjeg odmora nije nimalo bezazleno stanje, koje je u zapadnim državama prepoznato kao post-vacation blues, kao i post-traumatic vacation syndrome, a prema istraživanju Booking.coma, svaki četrnaesti Hrvat tvrdi da se nikada ne osjeća potpuno opušteno ni na godišnjem odmoru. Ovog ljeta u Hrvatskoj prilikom povratka na posao nešto bolje mogli bi proći oni koji su se vratili u srijedu, dan nakon katoličkog blagdana.

'Nije loše započeti radni tjedan u sredini, što će ove godine učiniti mnogi koji spajaju godišnji odmor s Velikom Gospom, jer je tako šok povratka manji, a na obaveze se privikavamo postupnije', tumači Irena Pastuović Terze, iza koje je više od 20 godina radnog iskustva u institucijama poput škola, zdravstvenih ustanova, klinika i zavoda za vještačenja radi umirovljenja.

Unatoč pretpostavci da smo nakon odmora u boljem psihofizičkom stanju, povratak s godišnjeg može biti spojen s nelagodnim unutrašnjim proživljavanjima poput tjeskobe, depresivnosti, osjećaja razočaranja, uskraćenosti, tuge, sniženog samopouzdanja, zabrinutosti, nelagode zbog nadolazećih obaveza, osjećajem prolaznosti, tumači psihologinja, inače voditeljica psihološkog savjetovališta Phaedra.

Takva proživljavanja nisu rijetkost i ne bismo se zbog njih trebali zabrinjavati, a uzroci mogu biti mnogostruki: možda godišnji odmor nije ispunio sva naša očekivanja jer se nismo istinski odmorili, nije se sve odvilo onako kako smo zamišljali, možda je bilo i nepredviđenih događaja poput ozljeda, elementarnih nepogoda, obiteljskih razmirica, nabraja Pastuović Terze. Dodaje da su nas, uz to, iscrpile vrućine i gužve, potrošili smo više novca od planiranog, a sad se 'u minusu' vraćamo u radnu rutinu u kojoj se od nas očekuje besprijekorno funkcioniranje. A nemamo priliku ponoviti isto do sljedeće godine.

Irena Pastuović Terze

Irena Pastuović Terze

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Kaja Terze

'Tzv. post-holiday blues više pogađa osjetljivije osobe, a smetnjama su najviše skloni oni koji i inače pate od raznovrsnih psihičkih smetnji. Pogotovo su pogođene osobe koje se liječe od nekog oblika depresivnog, anksioznog ili drugog poremećaja. Velike vrućine, koje su ovog ljeta naročito izražene, mogu pogoršati simptome psihičke bolesti i dovesti do potrebe za traženjem stručne pomoći, čak i do nužnosti prekida odmora radi povratka u mjesto u kojem se osoba liječi u poznatom okruženju', napominje psihologinja.

No za sve ostale ostaje činjenica da je centralni godišnji odmor završen - nekima to može donijeti osjećaj olakšanja jer se, obrazlaže Pastuović Terze, vraćaju u poznatu okolinu kojoj su dobro prilagođeni i koja im je ugodnija od nametnutih okolnosti godišnjeg odmora koje nisu bile u njihovoj kontroli.

'Iskustvo je različito za svaku osobu. Roditelji male djece i tinejdžera mogu odahnuti jer ne moraju dnevno strukturirati vrijeme djeci očekujući da će to uskoro preuzeti vrtić, škola ili dio obitelji. Ljeto je vrijeme romantike i zaljubljivanja, pa su tu kod nekih i pitanja hoće li se njihov pod zvijezdama započet odnos održati tijekom godine. Iako nema pravila, a sve ovisi o nizu faktora kao što su dob, zdravstveno stanje, crte ličnosti, radno opterećenje tijekom godine i zbroj stresnih događaja u proteklom periodu, optimalnim se smatra odmor u neprekinutom trajanju od barem tri tjedna', kazuje psihologinja.

Nažalost, zbog sve nesmiljenih odnosa i zahtjeva na tržištu rada, kao i financijskih ograničenja, ljudi su često prisiljeni skratiti odmor na dva tjedna, pa i kraće, konstatira Pastuović Terze, sugerirajući da to nije nužno katastrofa jer 'istraživanja i praksa pokazuju da je moguće odmoriti se i u kraćem periodu ako je vrijeme provedeno kvalitetno i na način koji osobi odgovara'.

  • +20
  • +17

Ljetovanje na svjetioniku

Izvor: Pixsell / Autor: Filip Brala/PIXSELL

'Dapače, ljudi su skloni efikasnije koristiti vrijeme za odmor ako im je na raspolaganju kraće razdoblje. Također, treba naglasiti psihološku dobrobit od uzimanja više kraćih odmora tijekom godine, umjesto jednog dugog odmora, o čemu bi trebale voditi računa i prosvjetne vlasti te time smanjiti preopterećenje djece tijekom školske godine, kao i nedovoljno ispunjeno vrijeme predugog ljetnog odmora', ističe psihologinja.

Zaključno, kako bi se ublažio šok povratka s godišnjeg odmora, preporučuje se nastavak ležernijeg životnog stila i nakon završetka ljetovanja, što uključuje druženje s prijateljima, provođenje puno vremena s djecom i u prirodi, odlaske na kraće izlete, zadržavanje kontakata s osobama koje smo upoznali tijekom odmora i obogaćivanje svakodnevice detaljima s godišnjeg odmora. 

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!