Američki potpredsjednik J.D. Vance u utorak će se u Mađarskoj sastati s Viktorom Orbanom uoči iznimno važnih izbora u nedjelju. Kako podsjeća Politico, predsjednik Donald Trump već je nekoliko puta podržao Orbana, ali ankete sugeriraju da te intervencije nisu značajno pomogle Orbanu u utrci za opstanak na vlasti
Orban kaže da se 'veseli' Vanceovu posjetu, a osim konferencije za medije u Budimpešti, očekuje se veliki skup na stadionu s 24.000 mjesta u utorak. Kako objašnjava Politico, za mađarskog premijera to je jedinstvena prilika da se prikaže kao najvažniji europski saveznik Trumpove administracije. Trump ga je ranije hvalio kao 'jednog od najjačih' svjetskih lidera, a Orban je još prije više od desetljeća anticipirao MAGA-ine teme svojim naglašenim nacionalizmom, prezirom prema EU-u te uspjehom u uspostavljanju utjecaja nad mađarskim medijima i javnim institucijama.
Kako pišu, Bijeloj kući ovaj je posjet znak zahvalnosti zbog toga što je Orban ostao uz Trumpa u teškim vremenima, osobito tijekom četiri godine izvan vlasti i tijekom njegove kampanje za izbore 2024. godine, kada su ga drugi svjetski lideri izbjegavali.
'Orban je već jako dugo uz predsjednika. Bio je uz njega kroz sve uspone i padove, kroz cijelu kampanju. Nije bilo svjetskog lidera koji se želio susresti s Trumpom ili održavati kontinuiran odnos, redovito putovati u Mar-a-Lago i truditi se ostati u kontaktu s njim', rekao je dužnosnik koji je želio ostati anoniman jer nije bio ovlašten javno govoriti o posjetu, a prenosi Politico.
'Mislim da na neki način uzvraćamo uslugu – to je način da pokažete da ste bili uz nas u dobru i zlu i da ćemo mi učiniti isto za vas', dodao je.
SAD nije jedini
No Sjedinjene Države nisu jedine koje, prema tvrdnjama dijela analitičara i medija, imaju interes u ishodu mađarskih izbora. Zapadne obavještajne procjene i novinarska izvješća upućuju na to da i Rusija pokušava utjecati na izborni proces, ponajprije putem dezinformacijskih mreža koje ciljaju Orbanove političke protivnike. Takav razvoj događaja nameće pitanje zašto se dvije globalne sile, tradicionalno suprotstavljenih interesa, u ovom slučaju nalaze na istoj strani.
'Na jednoj razini SAD i Rusija i dalje vode svoje stare geopolitičke igre, ali istodobno se može vidjeti određeno ideološko približavanje', kaže za Guardian analitičar Jeremy Shapiro iz Europskog vijeća za vanjske odnose. Prema njegovu tumačenju, riječ je o preklapanju u naglasku na konzervativnim i nacionalnim vrijednostima, što Orbana čini važnim političkim saveznikom.
Izbori u zemlji s nešto manje od 10 milijuna stanovnika dobili su tako šire međunarodno značenje. Američki predsjednik Donald Trump više je puta javno podržao Orbana, nazivajući ga 'snažnim liderom', dok članovi njegove administracije otvoreno poručuju da je uspjeh mađarskog premijera u interesu Sjedinjenih Država.
Državni tajnik Marco Rubio nedavno je izjavio da je Washington 'duboko predan' Orbanovu političkom uspjehu, sugerirajući da bi SAD mogao razmotriti dodatne načine pomoći ako se premijer suoči s poteškoćama.
Dok Rusija vidi Orbana vidi kao korisnog saveznika u europskim institucijama, američka potpora, prema mišljenju dijela stručnjaka, proizlazi prije svega iz ideoloških razloga i transformacije Republikanske stranke pod Trumpom.
Nekadašnji kritički stavovi dijela američkih republikanaca prema stanju demokracije u Mađarskoj danas su znatno utišani, iako i dalje postoje glasovi upozorenja. Tako je skupina senatora nedavno predložila uvođenje sankcija mađarskim dužnosnicima ako Budimpešta nastavi blokirati pomoć Ukrajini ili se oslanjati na ruske energente.
Senatorica Jeanne Shaheen pritom je kritizirala planirani dolazak J.D.-ja Vancea u Mađarsku, ocijenivši neprihvatljivim pružanje političke potpore vladi koju smatra problematičnom. Unatoč međunarodnoj potpori, ishod izbora ostaje neizvjestan. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da Orbanova stranka Fidesz zaostaje za oporbenom strankom Tisza, koju vodi Peter Magyar.
No analitičari upozoravaju da je važnija šira slika. Pitanje stranog utjecaja na izbore u Europi više nije ograničeno samo na Rusiju, već uključuje i potencijalnu ulogu američkih političkih i tehnoloških aktera. 'Europa mora razmotriti novu realnost u kojoj i druge sile mogu pokušati utjecati na demokratske procese', upozorava Dalibor Rohac iz American Enterprise Instituta, dodajući da digitalne platforme i političke veze sve više postaju alat u tim pokušajima.