zemlja bez granica

Jasno je zašto nas u Schengenu ne želi Slovenija, ali zašto to ne žele Francuska, Njemačka i Nizozemska?

03.10.2019 u 16:47

Bionic
Reading

Hrvatska barem još dvije godine neće biti dio šengenske zone nakon što Europska komisija sljedeći mjesec najvjerojatnije potvrdi da je ispunila tehničke uvjete za Schengen, objavio je za vikend Jutarnji list, pozivajući se na neimenovane diplomatske izvore od kojih se doznalo da se, osim Slovenije, ulasku protive Njemačka, Francuska i Nizozemska. Trojica bivših hrvatskih veleposlanika za tportal analizirala su razloge zbog kojih bi spomenute zemlje mogle biti protiv ulaska Hrvatske u Schengen

I dok su razlozi za protivljenje Slovenije poznati - pitanja granice - ostalo je nejasno zašto su, navodno, na istoj strani Francuska, Njemačka i Nizozemska. Sa Zrinjevca se po tom pitanju nakon objave informacije nitko nije oglašavao, iz Banskih dvora se u četvrtak od premijera Andreja Plenkovića moglo čuti da 'imamo čvrsta jamstva predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera kako će Hrvatska zadnjih tjedana njegova mandata dobiti pozitivnu ocjenu u kontekstu ispunjavanja svih kriterija vezanih za Schengen, što znači da smo ispunili kriterije u svih osam područja'.

No ispunjavanje tehničkih kriterija ne znači i da ćemo odmah ući u Schengen, iako je Plenković još prije godinu dana na predavanju u Splitu bio uvjeren da će se to dogoditi za našeg predsjedanja EU-om 2020. godine. Jer osim tehničkih valja ispuniti političke uvjete koji uključuju ocjenu borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala te efikasnost pravosuđa.

Damir Grubiša, Ivo Goldstein i Mirko Galić trojica su bivših veleposlanika, od kojih dvojica (Goldstein i Galić) imaju iza sebe iskustvo rada u Francuskoj, a za tportal su komentirali razloge zbog kojih su navedene zemlje odlučile ne poduprijeti ulaz Hrvatske u 'zemlju bez granica', ali i komentirati razmišljanje Zorana Milanovića, predsjedničkog kandidata SDP-a koji je ljetos upozoravao da će Plenkovićevo podupiranje Nijemca Manfreda Webera za šefa Europske komisije, a ne Nizozemca Fransa Timmermansa, dovesti do sukoba s najmoćnijim zemljama, Francuskom, Njemačkom i Nizozemskom, ponovivši slično prije nekoliko dana kako 'neke države neće zaboraviti što smo radili, kako smo rušili njihove kandidate'.

Damir Grubiša, politolog, smatra da je pitanje Timmermansa drugorazredno i da podrška njemu ni u Njemačkoj ni u Nizozemskoj nije bila velika te da je bit prije svega u neizvršavanju domaćih zadaća, a onda i u pitanju granice sa Slovenijom.

'Ključni problem je problem granice sa Slovenijom. Ona će snažno inzistirati na tome da Hrvatska ne poštuje pravnu stečevinu EU-a, da nije provela arbitražni postupak i da kao takva nije kredibilna za sudjelovanje u Schengenu. Druge primjedbe koje mogu biti poroznost je prema granici s BiH. Nemamo riješeno pitanje granice ni s BiH i Srbijom.

Treći element koji bi se mogao pojaviti naš je tretman migranata, a Nizozemska se uvijek ponaša kao čuvar ljudskih prava. To ima velikog odjeka u inozemstvu. Hrvatska je napravila velik dio posla, ali očito je da mora još toga raščistiti. Ako dođe do toga da nećemo ući, to ćemo morati ozbiljno prihvatiti i mijenjati kurs rada', kazao je Grubiša.

Mirko Galić, novinar, uz ogradu da ne zna što se događa na Zrinjevcu i u Francuskoj, kazao je kako je dok je bio hrvatski veleposlanik u Parizu Francuska bila u prvim redovima i ispred Njemačke u obrani hrvatskih interesa.

'Mnoge zastoje zbog Slovenije i nas samih Francuska je deblokirala te dolazila s prijedlozima koji su bili usklađeni s hrvatskim interesima. Čudilo bi me da je Francuska promijenila politiku spram toga jer je uvijek podupirala europske interese Hrvatske. Ono što može biti razlog postupanje je Hrvatske u migrantskoj krizi koja nam ne ide u prilog. Sasvim je sigurno to da će sve zemlje dobro razmisliti je li Hrvatska zrela za čuvanje tako velike granice s BiH. Ako bi se potvrdilo da Francuska i Njemačka imaju rezerve, to bi značilo da moramo uvjeriti saveznike, ali i steći povjerenje', smatra Galić.

Podsjetio je da su i Bugarska i Rumunjska ušle prije nas u EU i aplicirale za Schengen, a u njega još nisu ušle, te da će se ta analogija uvijek provlačiti.

'Iako između nas i njih postoji veliki prostor koji nije ni kandidat za ulazak u EU. Uvijek će se javiti njihovi saveznici koji će to upotrijebiti kao argument', mišljenja je Galić.

Osvrćući se na Milanovića i svojevrsnu osobnu razinu osvete za Timmermansa, Galić smatra da to sigurno nije bilo presudno.

'Nizozemska je čistunske prirode te provodi politiku traženja dlake u jajetu. Njemačka se prema Hrvatskoj odnosi toplo-hladno i to nije počelo ni s Milanovićem ni s Plenkovićem. Uostalom, nije Timmermans bio osobito dragocjen ni Nizozemskoj, čiji je državljanin, a ni Francuskoj, koja mu je bila sklona', mišljenja je Galić.

Povjesničar Ivo Goldstein, poput Galića, kojeg je naslijedio u Parizu, podsjeća da su Francuzi podržavali Hrvatsku na europskom putu.

'Za moga mandata aplicirali smo za ulazak u šengensku zonu i Francuzi su to podržavali. Doduše, to je bilo na prvoj razini, u fazi prilagođavanja rada s FRONTEX-om. Imali smo podršku Francuske, a je li ona uistinu nestala i ako se to dogodilo, ne mogu odgovoriti zašto se dogodilo. Ono što se tada postavljalo kao pitanje i znali smo da će doći taj problem činjenica je da ulazak u Schengen čekaju Rumunjska i Bugarska. Tada se već postavljalo pitanje može li Hrvatska, kad dođe trenutak, ući prije njih', kazao je Goldstein, dodavši da mu se, s obzirom na to da se uz Francusku spominju Njemačka i Nizozemska, to čini kao nekakva strateška pozicija, a ne nešto što je povezano s pojedinačnim događajem kao što je onaj s Timmermansom.