To pitanje sve više zaokuplja japansku javnost, pogotovo zbog sve manjeg broja članova carske obitelji i prijeteće krize nasljeđivanja. Prema anketi koju je u travnju proveo japanski list Mainichi Shimbun, čak 72 posto ispitanika podržava mogućnost da žena postane carica, dok se tome protivi tek deset posto.

Rasprava o promjeni zakona, koji ženama zabranjuje nasljeđivanje prijestolja, tako dobiva novi zamah. Pritisak na konzervativnu vladu premijerke Sanae Takaichi raste, no zasad nema naznaka da će se pravila promijeniti, piše The Guardian.

Carska obitelj sve je manja, nasljednika je sve manje

Japanska carska obitelj suočava se s demografskim problemima sličnima onima koji pogađaju ostatak zemlje. Prije tri desetljeća imala je 30 članova, dok ih danas ima samo 16, a tek pet su muškarci.

Nasljedni red trenutačno čine samo tri muškarca:

• Princ Akishino, mlađi brat cara Naruhita i prvi u redu za prijestolje.
• Princ Hisahito, Akishinov sin i drugi u nasljednom redu.
• Princ Hitachi, carev 90-godišnji stric.

Hisahito, 20-godišnji student i prvi muškarac rođen u carskoj obitelji u četiri desetljeća, ključna je figura u planovima za očuvanje muške nasljedne linije. Ako ne dobije sina, nasljedni bi se red mogao ugasiti unutar jedne generacije.

Upravo zato dio javnosti smatra da bi dopuštanje ženama da naslijede prijestolje bilo najjednostavnije rješenje. Aiko je jedino dijete cara Naruhita i carice Masako, a njezina popularnost dodatno je pojačala pitanja o tome zašto bi bila isključena iz nasljeđivanja samo zato što je žena.

Konzervativna vlada želi sačuvati mušku nasljednu liniju

Pravila koja ženama zabranjuju nasljeđivanje japanskog carskog prijestolja imaju dugu povijest. Zakon donesen 1947. temelji se na zakonodavstvu iz razdoblja Meiji, odnosno na pravilima uvedenima 1889. godine.

Ranije su japanske vlade razmatrale mogućnost promjene zakona i uvođenja ravnopravnosti u nasljeđivanju. No pritisak konzervativnih zastupnika, a potom i rođenje princa Hisahita 2006. godine, zaustavili su raspravu.

Premijerka Sanae Takaichi, prva žena na čelu japanske vlade, dodatno je razljutila zagovornike promjena kada su njezina stranka i konzervativni saveznici ovog ljeta progurali izmjene kojima se učvršćuje muška nasljedna linija.

Izmjene, koje stupaju na snagu kasnije ovog mjeseca, omogućit će ženama da zadrže carski status i nakon udaje za muškarca izvan obitelji. Istodobno se ponovno otvara mogućnost uključivanja muških potomaka iz 11 sporednih grana carske obitelji koje su nakon Drugog svjetskog rata izgubile svoj status.

Teoretski, udaljeni muški rođak mogao bi biti 'posvojen' u carsku obitelj ako je neoženjen i stariji od 15 godina. Ako se potom oženi i dobije sina, njegov bi sin mogao ući u nasljedni red.

Takaichi je poručila da su promjene namijenjene rješavanju krize nasljeđivanja, a ne otvaranju pitanja žena na prijestolju. Tijekom rasprave u parlamentu branila je postojeći sustav riječima:

'Neusporediva povijesna činjenica da se carska loza održala kroz mušku liniju tijekom 126 generacija temelj je careva autoriteta i legitimnosti.'

Profesor Makoto Okawa sa Sveučilišta Chuo u Tokiju, stručnjak za carsku lozu i nasljeđivanje, smatra da nedavne izmjene jasno pokazuju kako vlast želi očuvati nasljeđivanje po muškoj liniji.

Ujedinjeni narodi i japanska javnost traže promjene

Pitanje nasljeđivanja japanskog prijestolja privuklo je pozornost i izvan zemlje. Odbor Ujedinjenih naroda za prava žena 2024. godine pozvao je japansku vladu da dopusti dolazak žene na carsko prijestolje.

Tokio je taj poziv odbacio kao 'žalostan' i 'neprimjeren', poručivši da je nasljeđivanje prijestolja pitanje 'temeljnog nacionalnog identiteta'.

No Aikina popularnost mogla bi dodatno zakomplicirati nastojanja da se očuva postojeći sustav. Okawa upozorava na sve izraženiju nelagodu dijela javnosti zbog isključivanja osobe iz mogućnosti nasljeđivanja samo na temelju spola.

'Mnogo je ljudi u Japanu gledalo princezu Aiko kako odrasta. Smirenost, dostojanstvo i gracioznost koje je pokazala tijekom nedavnih diplomatskih i drugih službenih angažmana pridonijeli su snažnoj potpori koju uživa u javnosti. Mnogi je vide kao osobu koja utjelovljuje i nastavlja shvaćanje uloge cara kakvo ima Naruhito – cara kao simbola nacije koji ostaje blizak ljudima', rekao je Okawa.

Jin, obožavateljica princeze koja vodi Instagram profil posvećen Aiko, smatra da je vlada zanemarila široku potporu promjeni zakona.

'Jedina je izravna potomkinja cara, a njezin karakter i dostojanstvo na najvišoj su razini. Aiko je osoba koja očito zaslužuje služiti kao simbol Japana', rekla je.

Japan je već imao carice, ali dajte nam 'sina'

Aiko ne bi bila prva žena na japanskom prijestolju. Japan je tijekom svoje povijesti imao osam carica, no njihova je uloga bila održati carsku lozu do rođenja muškog nasljednika. Posljednja među njima bila je Go-Sakuramachi, koja je vladala od 1762. do 1770. godine.

Članovi carske obitelji ne smiju javno komentirati politička pitanja, no njihove izjave posljednjih mjeseci pokazale su određenu nelagodu zbog postojećeg sustava.

Car Naruhito je u lipnju, govoreći o parlamentarnoj raspravi o nasljeđivanju, poručio:

'Nadam se da će rasprave o tome kako osigurati broj članova carske obitelji ... naići na razumijevanje naroda.'

Njegov mlađi brat Akishino bio je izravniji:

'Važno je da društvo nastavi napredovati ... Vjerujem da je dužnost carske obitelji djelovati u skladu sa zahtjevima društva ... Ne mislim da postoje ikakve razlike između žena i muškaraca.'

Hoće li Aikina popularnost i sve manji broj muških nasljednika potaknuti Japan da promijeni gotovo 140 godina stara pravila, zasad ostaje otvoreno pitanje. No rasprava o tome tko bi trebao naslijediti prijestolje više nije samo pitanje carske tradicije, nego i odnos javnosti prema ravnopravnosti žena i muškaraca.