Broj stečajeva kreće se tempom koji bi do kraja godine mogao premašiti dosadašnji rekord od 146 slučajeva, zabilježen 2024. godine, te je među pogođenim tvrtkama najviše proizvođača, a slijede veletrgovci i trgovci na malo.

Dugovječnost japanskih poduzeća tradicionalno se oslanjala na obiteljsko vlasništvo, povezanost s lokalnom zajednicom i oprezno upravljanje novcem. Shigeto Nagai, glavni ekonomist za Japan u Oxford Economicsu, za CNBC objašnjava da im je takav pristup omogućio dugoročnu stabilnost.

Desetljeća akumuliranja kapitala mnogima su osigurala čvrste financije i stabilne profitne marže, no ni to više nije dovoljno. 'Sve ih više zabrinjava to što ne mogu predvidjeti budućnost u kojoj će dugoročno ostvarivati visoku dobit i strahuju da će postupno početi propadati', rekao je Nagai.

Troškovi rastu, ali ne mogu svi podizati cijene

Poslovanje nakon pandemije posebno otežavaju rast troškova i nedostatak radnika, ističe Harumi Taguchi, glavna ekonomistica u S&P Global Market Intelligenceu. 'Iako je inflacija olakšala tvrtkama prebacivanje troškova na kupce u odnosu na razdoblje deflacije, mnoge od njih još ne mogu u potpunosti uključiti veće troškove u prodajne cijene', rekla je za CNBC.

To je osobito teško manjim poduzećima i onima koja ovise o domaćem tržištu jer imaju slabiju prodajnu bazu, pa im je teže podnijeti veće izdatke. Mogućnost podizanja cijena bez gubitka kupaca zato postaje važna za prilagodbu novim uvjetima.

Podaci za japansko gospodarstvo u cjelini pokazuju razmjere pritiska. U prvoj polovici ove godine zabilježeno je 556 stečajeva povezanih s rastom cijena, što je 23,8 posto više nego godinu ranije. Broj stečajeva povezanih s manjkom radnika porastao je pak 12,4 posto, na 227. Te se brojke odnose na sve obuhvaćene tvrtke, a ne samo na one starije od stoljeća.

Jedan od primjera je Sube Shoten, proizvođač tofua osnovan 1877. godine. Tvrtka je krajem svibnja prestala poslovati i počela pripremati zahtjev za stečaj. Prema izvještaju japanske televizije Shizuoka Asahi, već niske marže dodatno je pritisnuo nagli rast cijena sirovina, zbog čega više nije vidjela održivu poslovnu budućnost.

Sve manje kupaca, radnika i nasljednika

Japanska poduzeća suočavaju se i sa smanjivanjem tržišta koje im je dugo bilo pouzdan izvor prihoda. Pad nataliteta i starenje stanovništva pojačavaju konkurenciju za domaće kupce te otežavaju pronalazak radnika, upozorava Nagai.

Širenje u inozemstvo može biti jedan od odgovora, ali ni ono nije jednostavno te ne postoji jedinstven recept koji bi odgovarao svim tvrtkama, dodaje.

Za obiteljska poduzeća problem je i pitanje tko će ih preuzeti. U prvoj polovici godine u Japanu su zabilježena 312 stečaja povezana s nedostatkom nasljednika, 16,9 posto više nego u istom razdoblju lani, a taj podatak obuhvaća tvrtke različite starosti.

Tvrtka osnovana 1858. priprema odlazak s burze

Dio dugovječnih poduzeća na pritiske odgovara promjenom vlasničke strukture i poslovne strategije. Među njima je Kadoya Sesame Mills, proizvođač sezamova ulja osnovan 1858. godine.

Kadoya se priprema za povlačenje s burze javnom ponudom za preuzimanje iza koje stoji japanska investicijska kuća Integral, u suradnji s osnivačkom obitelji. Cilj je omogućiti dugoročna ulaganja i promjene u poslovanju uz očuvanje samostalnog upravljanja, navodi se u objavi Integrala.

Paul Aversano, koji vodi globalnu praksu savjetovanja o transakcijama u Alvarez & Marsalu, za CNBC kaže da vlasnike i uprave na preispitivanje mogućnosti potiče više pritisaka odjednom: slabiji jen, reforme korporativnog upravljanja, aktivistički ulagači i problemi nasljeđivanja, ali i inflacija, carine, troškovi rada te kamatne stope. 'Ta kombinacija, a ne bilo koji pojedinačni problem, oblikuje odluke', rekao je.