Podaci pokazuju da Srbija najveći dio vojne opreme uvozi iz Kine, zatim iz Francuske i Rusije. Analitičari pritom upozoravaju da se dio nabava odvija netransparentno te da kupnja oružja često ima i političku dimenziju, piše Nova.rs.

Najviše oružja dolazi iz Kine

Prema podacima SIPRI-ja, čak 61 posto oružja koje Srbija uvozi dolazi iz Kine. Na drugom je mjestu Francuska s 12 posto, dok Rusija sudjeluje sa sedam posto ukupnog uvoza naoružanja.

Suradnja Srbije i Kine u vojnom sektoru traje već nekoliko godina. Jedan od najvažnijih projekata bio je ugovor o kupnji kineskog protuzračnog raketnog sustava iz 2019. godine. Prvi dijelovi tog sustava isporučeni su u travnju 2022. na vojni aerodrom Batajnica transportnim zrakoplovima iz Kine, a procjenjuje se da je vrijednost tog posla najmanje 200 milijuna eura.

Srbija je 2020. godine kupila i šest kineskih borbenih bespilotnih letjelica, čime je postala prva europska država koja je nabavila takve dronove iz Kine. Vrijednost te kupnje iznosila je oko 19,3 milijuna dolara.

Prema dostupnim podacima, Srbija je posljednjih godina iz Kine uvezla naoružanje vrijedno oko 240 milijuna eura, iako vlasti nisu detaljno objašnjavale sve pojedinosti tih nabava.

Velik posao s Francuskom

Uz kinesko oružje, Srbija posljednjih godina intenzivira i vojnu suradnju sa zapadnim državama. Najveći takav projekt je kupnja francuskih borbenih zrakoplova Rafale.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i francuski predsjednik Emmanuel Macron razgovarali su o tom poslu tijekom sastanaka 2024. godine. Srbija je za nabavu 12 novih borbenih zrakoplova Rafale izdvojila oko 2,7 milijardi eura.

'Nakon potpisivanja ugovora, predsjednik Srbije poručio je da je zemlja 'sretna što je postala dio Rafal kluba'.

'Ugovor je potpisan s kompletnim logističkim paketom, od rezervnih motora do svega ostalog. Ukupna vrijednost ugovora je 2,7 milijardi eura, a 12 potpuno novih aviona bit će u vlasništvu Republike Srbije. To će značajno povećati operativne sposobnosti naše vojske', rekao je Vučić, navodi Nova.rs.

Suradnja s Rusijom i planovi s Turskom

Srbija je godinama surađivala i s Rusijom u vojnom sektoru. Jedan od važnijih poslova dogodio se 2017. godine, kada je u Srbiju dopremljeno šest borbenih zrakoplova MiG, zajedno s ruskim tehničarima koji su radili na njihovoj modernizaciji.

Prema podacima Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), Srbija je 2020. iz Rusije uvezla i 60 raketa.

U jednom trenutku razmatrana je i suradnja s Turskom, posebno u području bespilotnih letjelica. Predsjednici Srbije i Turske Aleksandar Vučić i Recep Tayyip Erdoğan razgovarali su 2022. o mogućoj kupnji dronova Bayraktar, no taj posao zasad nije realiziran.

Kritike zbog netransparentnih nabava

Vojni analitičar Aleksandar Radić smatra da se u Srbiji kupnja oružja često koristi kao instrument dnevne politike te da javnost ima vrlo malo informacija o stvarnim detaljima ugovora.

'Srbija je jedina zemlja koja kupuje krupne borbene sustave bez natječaja. Sve se radi na razini državnog vrha i imate dojam da je vojska isključena iz procesa odlučivanja o tome što joj zapravo treba', rekao je Radić.

Prema njegovim riječima, izbor dobavljača često je povezan s političkim odnosima Srbije s pojedinim državama.

'Ako pratite dnevnu politiku i gdje predsjednik Vučić putuje, to je često pokazatelj od koga će Srbija kupiti oružje. Na taj način kupuje se podrška određenih zemalja, dok su ugovori uglavnom povjerljivi i javnost o njima zna vrlo malo', tvrdi Radić.

Podaci SIPRI-ja pokazuju i snažan rast uvoza naoružanja u posljednjih nekoliko godina. U razdoblju od 2021. do 2025. udio Srbije u svjetskom uvozu oružja porastao je s 0,2 na 0,6 posto, odnosno gotovo tri puta.

Još izraženiji rast zabilježen je ranije – između 2019. i 2023. uvoz naoružanja povećan je za 584 posto u odnosu na razdoblje od 2014. do 2018. godine.