Plan upravljanja destinacijom Split izradio je Institut za turizam, a iz SMOi-ja paradoksalnim drže i što resorno ministarstvo i Hrvatska turistička zajednica ističu iznimnu važnost domaćeg gosta za hrvatski turizam, dok Institut za turizam, većinski financiran proračunskim sredstvima, predlaže restrikcije privatnog smještaja upravo kada mu raste potražnja među domaćim turistima.

"To pokazuju i podaci samog plana, po kojima su u Splitu u samo godinu dana dolasci domaćih turista u privatni smještaj porasli 30,5 posto, a njihova noćenja za 20,9 posto, dok su noćenja domaćih u hotelima pala 1,6 posto", iznose iz SMOI-ja.

Potpredsjednica te udruge Hana Matić ističe pritom da nije jasno koji su to znanstveni kriteriji na temelju kojih je zaključeno da hotelski segment treba snažno povećavati, a privatni smještaj ograničavati, kao i da plan ne dokazuje jasnu uzročno-posljedičnu vezu između privatnog smještaja i problema koji mu se pripisuju, niti adekvatno analizira posljedice koje bi njegovo ograničavanje moglo imati za egzistenciju građana i splitsko gospodarstvo.

"Nije uvjerljivo ni obrazloženo zašto je uopće potrebno povećavati udio hotela i kampova za 65 posto, niti što bi takva promjena strukture smještaja, uz istodobno ograničavanje privatnog smještaja, značila za lokalno gospodarstvo. Ako se jednom segmentu omogućuje snažan rast, a drugi se ograničava, odgovori moraju biti jasni tko time dobiva, a tko gubi te koliko prihoda ostaje lokalnim obiteljima i kakve će posljedice takva preraspodjela imati za obrte, ugostiteljstvo, trgovinu, usluge i druge djelatnosti povezane s privatnim smještajem", smatra Matić.

Iznosi i da sam plan pokazuje da 36,1 posto ispitanika Splita ostvaruje glavni ili dodatni prihod od turizma te se stoga ne odlučuje samo o strukturi turističkih kreveta, nego i o prihodima i egzistenciji brojnih splitskih obitelji te lokalnog gospodarstva.

Problematičnim u splitskom planu iz SMOI-ja vide i pitanje priuštivog stanovanja, jer dok se privatni smještaj stavlja u kontekst stambenih problema, sam plan navodi potencijal izgradnje više od 14,8 tisuća novih stanova, dok gradske i državne nekretnine koje bi se mogle aktivirati za stanovanje uopće ne razmatra.

"Dok se privatni smještaj građana želi ograničavati, javnim novcem sufinanciraju se privatne hotelske investicije, nekretnine institucija pretvaraju se u hotele, a turistima se tijekom ljeta iznajmljuju čak i studentski domovi. Ako se želi upravljati utjecajem turizma na grad, onda kriteriji moraju vrijediti jednako za sve. Turistički krevet ne može biti problem kada pripada građaninu, a poželjan kada pripada hotelu", poručuje predsjednik SMOi-ja Vedran Tomić.