nova 'istanbulska'?

Izgubili ste se u priči o 'Marakeškom sporazumu'? Otkrivamo što piše u tom dokumentu i kako je uzburkao političku scenu

  • Autor: Silvana Srdoč
  • Zadnja izmjena 02.11.2018 18:33
  • Objavljeno 02.11.2018 u 16:24
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Hrvatska još dvoji hoće li prihvatiti Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama, kao dokument Ujedinjenih naroda koji je dio hrvatske desnice proglasio 'novom Istanbulskom konvencijom' zbog prijepora oko njegova sadržaja i učinka na nacionalne politike članica UN-a koje ga prihvate. U tom dokumentu na 34 stranice nižu se preporuke i instrumenti koje svaka država može, ali ne mora, primijeniti kroz svoje zakonodavstvo

UN-ov dokument, tzv. marakeški sporazum, cilja stvoriti međunarodni okvir za upravljanje migracijama, a članice Europske unije ovlastile su Bruxelles da u njihovo ime pregovara o Sporazumu. Ovog tjedna, nakon što je i Austrija - nakon SAD-a i Mađarske - najavila da će uskratiti podršku Sporazumu uz argument da se njime 'brišu' razlike između legalne i ilegalne migracije, Europska komisija izrazila je žaljenje zbog takve odluke desne vlade u Beču. Unatoč tome, danas je i češki premijer Andrej Babiš obznanio kako će predložiti da se njegova zemlja također povuče iz UN-ovog pakta o migracijama.

Za ministricu vanjskih poslova Mariju Pejčinović Burić, barem ako je suditi po njezinom današnjem nastupu, u UN-ovom dokumentu za kojeg naglašava da nije sporazum, već 'katalog mjera', ništa nije sporno. Kompakt će se, kako je rekla, odnositi isključivo na upravljanje regularnim migracijama, a države koje ga prihvate ne obvezuju se na prihvat migranata. Dapače, svaka država ima suvereno pravo odabrati mjere koje odgovaraju njezinu zakonodavstvu i situaciji, istaknula je ministrica.

Tim više je nejasno zašto onda Hrvatska još uvijek nije potvrdila da će prihvatiti taj dokument. Umjesto potvrde, ministrica Pejčinović Burić poručila je jutros da su u tijeku međuresorne konzultacije oko tog dokumenta. Fokus je prebacila na predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović koja je, sudeći po dosadašnjim spoznajama šefice diplomacije, ali i samog premijera Andreja Plenkovića, reterirala od ljetošnjeg zagovaranja Kompakta do aktualnog distanciranja od tog vrućeg političkog krumpira.

'Iznenađeni smo što predsjednica neće sudjelovati na konferenciji u Marakešu'

Podsjetimo, šefica diplomacije na jutrošnjoj konferenciji za medije izrazila je iznenađenje najavom da hrvatska predsjednica neće biti na konferenciji u Marakešu, gdje bi sporazum trebao biti potvrđen 10. i 11. prosinca, a takvu poruku poslao je i predsjednik Vlade na privremenom boravku u Kini. On je poručio da je, prema njegovim spoznajama, predsjednica imala namjeru sudjelovati na skupu u Marakešu.

'Poziv glavnog tajnika UN-a došao je izravno njoj', otkrio je Plenković, nadovezujući se tako na šeficu diplomacije koja je ustvrdila da je predsjednica još u kolovozu potvrdila svoje sudjelovanje glavnom tajniku UN-a Antoniju Guterresu.

Plenković: Predsjednica je imala namjeru prisustvovati sastanku u Marakešu

Iz Ureda predsjednice su, naime, za Jutarnji list objasnili da predsjednica neće ići u Marakeš jer ona tamo nema nikakvih ovlasti, a osobno nema ništa protiv sadržaja Kompakta. Riječ je o dokumentu koji će biti na dnevnom redu 10. i 11. prosinca u Marakešu, gdje se prihvaća na političkoj razini. 'Predsjednica neće biti u Marakešu, ali ni tamo neće nitko ništa potpisivati', rečeno je Jutarnjem iz izvora bliskih predsjednici.

Obraćanje predsjednice Republike na 73. zasjedanju Opće skupštine UN-a

Izvor: Društvene mreže / Autor: Ured predsjednice RH

Ako se pita HRAST-ovog Hrvoja Zekanovića, Hrvatska je postala zadnja linija obrane Europske unije od ilegalnih migranata i kao takva ni u ludilu ne smije prihvatiti UN-ov Globalni kompakt.

'Hrvatska je zadnja linija obrane, europski stražar, kao što jer nekoć bila 'predziđe kršćanstva', danas također brani EU od migranata koji nezakonito pokušavaju ući u europski prostor. Oni kažu migrirati a ja ću reći kolonizirati', rekao je Zekanović ovog tjedna u Saboru.

U današnjoj izjavi za medije okomio se na predsjednicu, pozivajući je da 'ne potpiše' tzv. Marakeški sporazum - iako se taj dokument neće uopće potpisivati, niti ga je predsjednica proceduralno ovlaštena 'amenovati'.

  • +16
  • +13

Hrvoje Zekanović

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

'Nije nam jasan stav predsjednice o Sporazumu. Nismo je čuli o Istanbulskoj konvenciji, mudro je šutjela, a i sada šuti oko Sporazuma, k'o zalivena. Smatramo da se mora jasno očitovati: je li za Istanbulsku konvenciju i za ovaj Sporazum ili je protiv njega. Informacije cure iz Ureda predsjednice, a ne znamo njezin stav. Ona je 13. srpnja govorila o sporazumu kao nečem dobrom i da se raduje susretu s Louise Arbour u Marakešu. Smatramo da je takvo njeno ponašanje u neskladu s onim što njezini glasači, a i većina građana Hrvatske očekuje', poručio je Zekanović, koji smatra da je Kompakt 'dodatni vjetar u leđa novim migracijama'.

Naglašava da su države na rubu Šengena, Slovenija i Mađarska, podigle bodljikavu žicu, a Hrvatska to nije napravila.

'Mi smatramo da Hrvatska, koja bi mogla postati konačno odredište migranata, ne radi dovoljno. U hrvatskim šumama nalaze se tisuće migranata koji predstavljaju veliki sigurnosni problem. Svako potpisivanje bilo kakvog sporazuma obvezuje Hrvatsku. Zašto SAD, Mađarska, Češka, Poljska i Austrija izlaze iz tog Sporazuma ako on nije sporan?', zapitao se Zekanović.

  • +11
  • +8

Na graničnom prijelazu Lucija-Brezovica održan prosvjed protiv žilet žice na granici

Izvor: Pixsell / Autor: Nel Pavletic/PIXSELL

Stvar je, međutim, u tome da se Globalni kompakt ne potpisuje jer nije ni riječ o pravno obvezujućem sporazumu, već o 'katalogu mjera' iz kojega će svaka država u svakom trenutku moći birati ono što joj odgovara, kako je objasnila Pejčinović Burić. Po njezinom uvjerenju, Kompakt će unaprijediti suradnju država po pitanju regularnih migracija, a ne povećati priljev migranata kako to sugerira hrvatska krajnja desnica.

Ciljevi na 34 stranice

No ako UN-ov dokument nema nikakvu pravnu težinu niti posljedice za članice UN-a koje će ga politički podržati na konferenciji u Marakešu 10. i 11. prosinca, u čemu je onda problem? U dokumentu na 34 stranice navedene su četiri generalne smjernice: pristup migrantskoj krizi zasnovan na ljudskim pravima, zaštita migranata u ranjivu položaju, razvoj kontakata s ciljem borbe protiv 'ksenofobije, rasizma i diskriminacije' te borba protiv ilegalne imigracije i pomoć povratku migranata.

Precizirana su i 23 cilja, među kojima su prikupljanje i korištenje informacija temeljem kojih će se potom određivati informirane politike; minimiziranje faktora zbog kojih su ljudi primorani napuštati svoje zemlje; spašavanje života i uspostava koordiniranih međunarodnih nastojanja u pronalasku nestalih migranata; sprječavanje i iskorjenjivanje trgovine ljudima u kontekstu međunarodnih migracija; upravljanje granicama na integrirani, siguran i koordiniran način; pritvaranje migranata isključivo kao posljednje mjere i iznalaženjei alternativnih rješenja; eliminiranje svih oblika diskriminacije; ulaganje u razvoj vještina i omogućavanje formalnog priznavanja vještina, kvalifikacija i kompentencija migranata.

  • +12
  • +9

Migranti na GP Maljevac

Izvor: Cropix / Autor: Robert Fajt / CROPIX

Premijer Plenković poručio je da je Kompakt zapravo globalni odgovor UN-a na temu migracija, 'od koje nitko neće uspjeti pobjeći'. Proces izrade Globalnog kompakta počeo je usvajanjem Njujorške deklaracije o izbjeglicama i migrantima iz 2016. koju su prihvatile 193 zemlje članice UN-a, među njima RH.

Proces stvaranja tog dokumenta trajao je pune dvije godine, a sve članice UN-a, osim SAD-a, odobrile su ga u u srpnju ove godine. U međuvremenu su mu podršku uskratile Mađarska i Austrija, dok se isto spremaju učiniti Poljska i Češka. Konkretno, desna vlada u Beču smatraju tzv. Marakeški sporazum neodgovarajućim za reguliranje migrantskog pitanja, strahuju od gubitka suvereniteta u migrantskoj politici i 'brisanja' razlike između legalne i ilegalne migracije.

Inače, u međunarodnom pravu način postupanja s izbjeglicama reguliran je kroz Ženevsku konvenciju, a Kompakt bi trebao poslužiti kao 'katalog ciljanih mjera i najboljih praksi' koji međunarodnu zajednicu 'može voditi u traženju najboljih rješenja na koordiniraniji način i uz bolji ishod', kako je to u UN-u definirala predsjednica Grabar Kitarović.

Više o Globalnom kompaktu možete doznati u poveznici.

Dokument: "Global Compact for Migration"

.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!