OSUDA EL BARADEIJA

Iran pred novim sankcijama UN-a

  • Autor: Hina/tportal.hr
  • Zadnja izmjena 27.11.2009 09:49
  • Objavljeno 27.11.2009 u 09:25
Iranska vojska ispalila je projektil u sklopu vježbe zračne obrane u pokrajini Isfahan, južno od Teherana. Vježba je započela još u nedjelju, a cilj joj je osiguravanje zaštite nuklearnih postrojenja od napada.

Iranska vojska ispalila je projektil u sklopu vježbe zračne obrane u pokrajini Isfahan, južno od Teherana. Vježba je započela još u nedjelju, a cilj joj je osiguravanje zaštite nuklearnih postrojenja od napada.

Izvor: Sipa Press / Autor: AY-COLLECTION

Priznanje direktora Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Mohameda El Baradeija kako je Iran inspektorima te UN-ove agencije sakrio dokaze da radi na razvoju nuklearnog oružja, te kako su njegovi napori da se otkrije istina dospjeli u slijepu ulicu, uvod su u novo sukobljavanje Irana s SAD-om i svjetskim silama i nove sankcije Vijeća sigurnosti UN, ocjenjuje u petak američki tisak

WASHINGTON - "Sada je već puno više od godinu dana otkako je agencija posljednji puta uspjela uključiti Iran u raspravu o tim izvanrednim pitanjima. Mi smo u stvari dospjeli u slijepu ulicu, osim ako se Iran u cijelosti ne uključi u raspravu s nama", rekao je ElBaradei u četvrtak novinarima Beču, u sjedištu IAEA.

"El Baradeijava izjava prešutno je priznanje kako su propali napori da se iza scene postigne dogovor", piše The New York Times.

Neuobičajeno otvorene izjave El Baradeija, koji za nekoliko dana završava svoje 12-godišnje vođenje IAEA, uvod su u novo sučeljavanja Irana s velikim silama i nove, oštrije sankcije Vijeća sigurnosti UN protiv režima u Teheranu, navodi The Wall Street Journal.

Pozivajući se na diplomatske izvore, WSJ najavljuje da će 35-člani odbor guvernera IAEA u petak vjerojatno prihvatiti rezoluciju kojom se osuđuje Iran zbog nepoštovanja svojih međunarodnih obveza. Nacrtom rezolucije, koji su guverneri IAEA razmatrali u četvrtak, izražava se "ozbiljna zabrinutost" oko pravca kojim ide Iran i poziva se Vijeće sigurnosti UN da preuzme stvar.

Njemački veleposlanik Ruediger Luedeking rekao je guvernerima IAEA da se iransko nepoštovanje obveza prema IAEA ne može ignorirati, jer su izvanredna pitanja koja je IAEA postavila Iranu "vezana uz moguću vojnu dimenziju iranskog nuklearnog programa", piše WSJ.

Jedan zapadni diplomat kazao je za WSJ kako se očekuje da će najmanje 22 guvernera IAEA, četiri više no što je potrebno za prihvaćanje, podržati rezoluciju.

Nacrt rezolucije, koju je predložila Njemačka, podržali su guverneri pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN: SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Rusije i Kine, kazao je diplomat.

SAD brine da bi nuklearne ambicije Irana mogle dodatno destabilizirati cijeli Bliski istok. Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost da bi Izrael mogao pokrenuti vojne udare protiv iranskih nuklearnih objekata, što može dovesti do šireg rata.

Posljednjih tjedana SAD i druge velike sile vršile su pritisak za kompromisno rješenje, po kojem bi Iran oko 70 posto svog niskoobogaćenog uranija, odnosno oko 1,200 kilograma, prema obavještajnim izvješćima koje su citirali The New York Times i drugi američki mediji, isporučio na daljnje obogaćivanja u Rusiju.

Iranski uranij obogaćen do razine od 3,5 posto, u Rusiji je trebao biti dodatno obogaćen do razine od 20 posto, a potom bi se u Francuskoj od njega bile izradile gorive šipke za proizvodnju nuklearnih izotopa u medicinsko-istraživačkom laboratoriju u Teheranu.

Plan skupine pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN i Njemačke, tzv. P-5+1, trebao je na taj način ukloniti međunarodnu zabrinutost zbog nuklearnih ambicija Irana, jer bi s prestalim niskoobogaćenim uranijem iranski stručnjaci teško postigli 85-postotnu obogaćenost s izotopom U-235, koja je nužna za nuklearno oružje.

Postupak obogaćivanja uranija provodi se jer u rudači ima samo 0,7 posto prirodnog izotopa U-235, ključnog za lančanu nuklearnu reakciju.

Iran je početkom listopada prihvatio, pa potom nakon više od mjesec i pol otezanja odbio taj plan, predlažući da mu se uranij koji isporuči, odmah nadomjesti s obogaćenim uranijem.

ElBaradeija će na čelu IAEA zamijeniti japanski diplomat Yukiya Amano, koji je najavio da će agenciju usredotočiti na tehničke aktivnosti, uz ocjenu da IAEA ne bi trebala biti instanca za pregovore o razoružanju.

Izjave El Baradeija dolaze u trenutku kada Zapad razmatra oštrije sankcije protiv Irana, nakon što je Teheran odustao do svog obećanja s početka listopada da će privremeno poslati većinu svog uranija u inozemstvo, piše u petak The New York Times.

Oštre ocjene direktora IAEA dolaze i u vrijeme kada ističe rok - do kraja godine - koji je postavio američki predsjednik Barack Obama prije nego SAD krene prema onome što je državna tajnica Hillary Clinton nazvala "hedikepirajućim sankcijama" protiv Irana.

Izraelski dužnosnici u međuvremenu su kazali da neće razmatrati poduzimanje vojne akcije sve dok ne istekne Obamin "krajnji rok", ostavljajući otvorenom sugestiju ili možda "blef", da se pripremaju za tu mogućnost 2010., piše NY Times.

List podsjeća na višegodišnje napore IAEA da uđe u bit sumnji kako Iran radi na razvoju nuklearnog oružja, uključujući i istrage o nacrtima, računalnim simulacijama i drugim dokazima, koji se nikako nisu uklapali u civilne nuklearne programe.

Ti dokazi uključuju dokumente pribavljene u IAEA, neke zaslugom zapadnih obavještajnih službi, koje pak tvrde da su im ih dostavili iranski znanstvenici, a izgleda da pokazuju kako Iran radi na oblikovanju uranija u nuklearne jezgre, konvencionalnom eksplozivu za izazivanje lančane nuklearne reakcije i simulacijama detonacija nuklearnih bojevih glava na visini do oko 600 metara, na kojoj je aktivirana atomska bomba nad Hirošimom 1945., dodaje NY Times.

Za sada nije jasno hoće li izjave ElBaradeija pomoći da Rusija i Kina glasuju za rezoluciju Vijeće sigurnosti UN kojom bi se Iranu uveo novi krug sankcija.

Inspektori IAEA u listopadu su posjetili sporni tajni iranski objekt za obogaćivanje urana, podignut u bazi Revolucionarne garde kod grada Koma, no blokiran im je pristup lokacijama poznatim kao Projekt 110 i Projekt 111, gdje se navodno razvija nuklearno oružje, ističe NY Times.

Objekt kod Koma namijenjen je za 3.000 centrifuga za obogaćivanje urana, što je po izjavama stručnjaka, premalo za ekonomičnu proizvodnju civilnog nuklearnog goriva, ali dovoljno veliko za materijal za dvije atomske bombe godišnje.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi