KREĆE ČIŠĆENJE SUSTAVA

Imaš vrijedan automobil ili stan? Nisi socijalni slučaj

29.04.2013 u 14:28

Bionic
Reading

Do kraja godine Vlada će donijeti novi Zakon o socijalnoj skrbi, a njegov je cilj uvesti imovinski cenzus za dodjelu pomoći, smanjiti broj socijalnih naknada i u konačnici ih objediniti u jednu

Najavili su to Banski dvori u svom Ekonomskom programu kojim se Hrvatska uključuje u Europski semestar, koordinaciju ekonomskih politika zemalja članica EU u provedbi reformi i ostvarivanju pretpostavki za gospodarski rast. Tako će se objediniti dodjela socijalnih naknada stvaranjem jedinstvene baze njihovih korisnika, a osnovica za njihovu dodjelu bit će imovinski cenzus. Novost će biti i minimalna zajamčena naknada.

Sugovornik Glasa Slavonije napominje da će se Vlada u provođenju ove reforme suočiti s brojnim preprekama, ali da ona nema alternativu, prvenstveno zbog onih koji doista jesu ugroženi i zaslužuju više pomoći, što će se postići ukoliko se ona ne bude 'rasipala' i na one kojima ne treba.

'Uvest će se i institut zajamčene minimalne naknade. To je novi oblik socijalne naknade kojom država jamči da će svake godine, sukladno raspoloživim sredstvima, uredbom Vlade propisivati visinu iznosa na koji će imati pravo svaka osoba s nedostatnim prihodima i imovinom za ostvarivanje osnovnih životnih potreba', najavljeno je u Vladinom Ekonomskom programu. Na pitanje hoće li ta naknada zapravo biti minimalan iznos potreban za egzistenciju pojedinca ili obitelji, koji će zamijeniti sve ostale naknade iz Ministarstva socijalne skrbi odgovaraju da se radi na pripremi zakona i dok god stručne skupine ne izaberu model po kojem će funkcionirati ta zajamčena minimalna naknada, s time ne žele izlaziti u javnost.

Bi li se time iznos koji pojedinac ili obitelj može dobiti na ime svih naknada ograničio na tu zajamčenu naknadu i bi li ona bila 'plafon' iznad kojeg nitko ne može dobiti više novca od države na ime socijale, nitko ne želi govoriti, kao ni to bi li pokrila baš sve od nekoliko desetaka naknada koje različiti zakoni na lokalnoj i državnoj razini nude socijalno ugroženima.

No, da bi zakon mogao ići u tom pravcu, sugerira i objašnjenje koje je Europskoj komisiji ponudila sama Vlada ističući kako uvođenje zajamčene minimalne naknade predstavlja početak objedinjavanja i korak u pravcu uvođenja jedinstvenog centra za novčane naknade. To bi tijelo preuzelo kontrolu nad svim naknadama koje provode centri za socijalnu skrb, uredi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, HZMO, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te uredi državne uprave. Tako bi se stvorila jedinstvena baza 115 tisuća korisnika novčanih socijalnih naknada. Cilj je na taj način, najveći dio socijalnih izdataka preusmjeriti onima koji su doista najugroženiji, a naši sugovornici iz Vlade ističu da je jedino sigurno da novi model za njih neće značiti manje pomoći.


Uz to što će se naknade objediniti, pa će se u svakom trenutku znati koliko pomoći od države prima pojedinac ili obitelj te iz kojih sve izvora, plan je i uvođenje jedinstvenog imovinskog cenzusa. On će se postaviti kao 'indikator za utvrđivanje najugroženijih skupina građana'. Taj bi imovinski cenzus trebao značiti da dobivanje naknade neće ovisiti samo o nečijem dohotku, nego i o tome koliko vrijednu imovinu ima u dionicama, nekretninama, pokretninama...

U vrijeme Vlade Jadranke Kosor u zakon je ugrađen imovinski cenzus koji je propisivao koliko je stambenih kvadrata prepreka dobivanju socijale te koliko vrijedan automobil nekoga isključuje iz socijalno ugroženih, ali do njegove primjene nije došlo jer nikada nije provedena informatizacija socijalne skrbi, iako je Hrvatska dobila kredit za to. Sad bi se to trebalo promijeniti i ukoliko netko doista u nekretninama ima vrijednost od nekoliko milijuna kuna, više neće moći biti socijalni slučaj. To neće značiti samo uskratu novčanih naknada, nego i brojnih povlastica.

'Zato bi i za reformu socijalne skrbi bio bitan porez na nekretnine. Znalo bi se točno koliko vrijednu imovinu netko ima. Suludo je da umirovljenici čuvaju i po dva ili tri stana svojoj djeci ili unucima, a zbog niskih mirovina imaju pravo na pomoć od grada. To nije pošteno prema onima koji i uz niske plaće pune taj gradski proračun i nemaju baš neku imovinu, možda stan za koji otplaćuju kredit, zaključuje naš sugovornik iz Vlade.