'Ulaskom u EU od Hrvatske pokušavamo, a vjerujte, ide teško, stvoriti državu koja će biti jača nego što je bila dosad. S jedne strane, u odnosu na susjede, na naš položaj u ovome dijelu Europe, mi smo možda i jači nego ikad. Imamo svoju državu, imamo instrumente te države, imamo susjede s kojima smo imali i uspone i velike padove u odnosima i s njima moramo živjeti. Ali nismo nikada bili mirniji i sigurniji nego što smo danas i kao članica EU-a i kao članica NATO-a', rekao je Milanović.

Po njegovim riječima, kriza u Europi utječe i na Hrvatsku pa će biti nužno mijenjati 'neka pravila u zemlji'.

'Države s kojima graničimo također su u krizi. To ima utjecaja na svaku kunu koju stvaramo. Moramo mijenjati neka pravila u zemlji. Pravila da su neke stvari besplatne, da možemo živjeti na dug i da ne moramo plaćati račune, da se dug ne mora vraćati', rekao je.

'Stvari koje ne možemo sebi priuštiti, a obećali smo da možemo, morat ćemo revidirati', najavio je, jer je u protivnome zemlja podložna pritiscima.

'Dok god ne ostvarimo uvjete za jak, stabilan, čvrst rast, da svake godine zarađujemo više, ali ne tako da se zadužujemo u inozemstvu, dotad ćemo biti, reći ću, podložni pritiscima, i Europske komisije i Međunarodnog monetarnog fonda'.

Milanović je položio vijenac na grobnicu nepoznatog australskog vojnika u Canberri, a u govoru je istaknuo kako bi htio da se i u Hrvatskoj 'ovako, smireno i dostojanstveno možemo govoriti o svojem ratu, jednodušno i jednoglasno'.

'Ne moramo svi misliti isto u detalj, ali kad ćemo se slagati oko glavnih stvari? U životima nacija, zajednica, takvi procesi traju dugo', zaključio je.

Milanović se u utorak u glavnom australskom gradu sastao s pripadnicima tamošnje poslovne zajednice i razgovarao s predsjednicom gornjeg doma australskog parlamenta Bronwyn Bishop. U srijedu ga očekuje susret s kolegom i domaćinom Tonyjem Abbotom.