HVIDRA-in rat s Lepom Brenom

To im nekako dođe već po službenoj dužnosti, kao uvjetovani refleks. Uvijek je to nanovo paradoksalna situacija sa simbolima, muzikom, zastavama i ratom. Premda je legitimno skrenuti pažnju splitskoj HVIDRA-i da bi se trebala baviti važnijim problemima kao što je razotkrivanje lažnih invalida i ostalih proračunskih nametnika koji degradiraju istinske branitelje, ratne invalide i žrtve rata, ovo nije prigoda za to.

Nažalost, HVIDRA umjesto da se bavi bitnim stvarima već godinama paušalno određuje kriterije tko smije, a tko ne smije pjevati u Hrvatskoj.

Brena nije osuđivala Miloševićev režim

Premda su bilo kakve zabrane, pogotovo glazbenih koncerata četrnaest godina nakon rata, besmislene i kontraproduktivne, po pitanju Lepe Brene pripadnici HVIDRA-e nisu posve u krivu. Nedavno, pred zagrebački koncert vodile su se slične polemike i prijepori. Glavna zamjerka braniteljskih udruga je bila činjenica da je Fahreta Jahić iz Brčkog, poznatija kao folk pjevačica Lepa Brena, prema njihovim tvrdnjama, sudjelovala u Miloševićevoj ratnoj propagandi.

No tu ne leži glavni problem. Ona je možda sudjelovala u ratnoj propagandi, a možda i nije. Ono što je bitno jest činjenica da se nikad nije jasno odredila protiv fašističkog režima Slobodana Miloševića. U Srbiji je tijekom devedesetih bilo dugih prosvjeda protiv Miloševića. Lepa Brena nije bila na ulici, nje nije bilo u koloni prosvjednika zbog pokradenih izbora niti je digla svoj glas kad su 1991. godine tenkovi koje se slalo na hrvatska bojišta prolazili beogradskim ulicama. Mnogo je bilo prilika za otpor i prosvjed protiv režima, ali ona u tome nije sudjelovala.

Konformizam i politički oportunizam

To je njeno pravo i osobni odabir. Konformizam i politički oportunizam je legitiman. To je ona vrsta egzistencijalizma i oportunizma koji podsjeća na nedavnu polemiku Severine i Jadranke Kosor u kojoj se Severina predstavila skoro kao borac za ljudska prava, a bila je godinama HDZ-ova manekenka. Lepa Brena je smatrala da su joj karijera, obitelj i ekonomska sigurnost prioritet i u tu odluku se nitko nema pravo miješati. No zbog toga ona danas nema legitimitet u raspravama o tome gdje će zabavljati svoje obožavatelje. Ako jedna osjetljiva socijalna skupina kao što je HVIDRA njeno gostovanje smatra uvredom, a radi se o najmanje nekoliko tisuća ljudi, onda, usprkos tisućama obožavatelja u Splitu, Lepa Brena to mora uzeti u obzir.

S druge strane, niti HVIDRA nije najpozvanija dijeliti okolo moralne lekcije i postavljati se kao ekskluzivni zastupnik hrvatskog domoljublja. Dovoljno se prisjetiti Joze Certe, lokalnog šefa HVIDRA-e koji je pomogao srpskim kriminalcima iz Republike Srpske opljačkati Splitsku poštu, odnosno mirovine hrvatskih građana.

Kruna bizarnosti čitave priče je činjenica da je apel HVIDRA-e za zabranu upućen gradonačelniku Splita Željku Kerumu, osobi koja posjećuje narodnjačke klubove po Zagrebu, gdje između ostalog puštaju i Lepu Brenu. Kako očekivati od gradonačelnika koji je u jednom takvom narodnjačkom klubu dobio batine jasan stav po tom pitanju?

S druge strane, gradonačelnik će sigurno voditi računa i o ekonomskim razlozima tog koncerta, koji bi konačno mogao napuniti uglavnom praznu Spaladium arenu, za koju Grad Split i Vlada mjesečno moraju izdvojiti 3,6 milijuna kuna, i tako idućih 30 godina.