Bukurešt i Sofija najavljuju mogućnu blokadu Srbije na europskom putu i traže veća prava za svoje nacionalne manjine i veću zastupljenost u državnoj upravi, navode Večernje novosti.

Pozivajući se na neimenovene diplomatske izvore ovaj beogradski list tvrdi kako su Rumunjska i Bugarska jedine članice EU koje su dale 'tihu potporu' Zagrebu, čiji su 'izaslanici tjednima lobirali u europskim prijestolnicama'.

Večernje novosti pišu da su hrvatski predstavnici lobirali s argumentacijom da Srbija ne treba otvoriti poglavlje o pravosuđu i temeljnim pravima dok ne ispuni tri njihova uvjeta: 'ukine zakon o univerzalnoj jurisdikciji za ratne zločine, ne poboljša položaj hrvatske manjine i u potpunosti ne ispuni suradnju s Haškim tribunalom'.

List tvrdi kako sad, osim što iz Bukurešta i Sofije također inzistiraju da se u Srbiji poboljšaju prava rumunjske i bugarske manjine, Rumunji dodatno traže i rješavanje tzv 'vlaškog pitanja'(Vlaha - rumunjske manjine u istočnoj Srbiji) i osigurana manjinska mjesta u srbijanskom parlamentu.

Dodatni zahtjevi su, tvrde Večernje novosti, zapravo stari zahtjevi koje 'Bugari i Rumuni sada vade iz ladica, ali su za razliku od Hrvata spremni na kompromis'. U slučaju velikog pritiska najmoćnijih članica EU, Bugarska i Rumunjska bi ipak glasovale za otvaranje poglavlja 23, ali pod uvjetom da se zahtjevi Srbiji ugrade u prijelazna mjerila i ispune tijkom procesa pregovaranja, piše list.

Voditeljica srpskog pregovaračkog tima s EU Tanja Miščević kaže za Večernje novosti kako je Srbija napravila sve što je od nje ovisilo za otvaranje poglavlja 23 i da 'sada samo može čekati odluke unutar EU'.

'Tehnički, još ima vremena da se sve pripremi za otvaranje poglavlja do kraja lipnja, poglavito imajući u vidu da u Bruxellesu postoji politička volja da se to dogodi do kraja nizozemskog predsjedanja EU-om', rekla je Miščević.