Procjene Hrvatske turističke zajednice govorile su da će za Uskrs hotele na Jadranu napuniti 70 tisuća gostiju, što će donijeti 200.000 noćenja. Na prvi pogled time je bio zadovoljan i ministar Darko Lorencin iako su kritičniji predviđali kako se i nema baš čime hvaliti jer je to za 10-15 posto manje nego lani. Nekoliko dana kasnije reterirao je i ministar te izjavio kako će za predstojeće uskrsne blagdane biti nešto manje turista u odnosu na prošlogodišnji Uskrs, ali da je optimist za predsezonu i glavni dio turističke sezone. Objašnjenje za prvo našao je u – katoličkom kalendaru i sportskim navadama turista.

Kojim brojevima vjerovati?

'Ove godine Uskrs je bio gotovo mjesec dana ranije i još uvijek je u fazi završetka sezona skijanja. Ali s obzirom na najave koje imamo za predsezonu, a pogotovo za glavni dio turističke sezone u srpnju, imam i te kako razloga za optimizam', rekao je ministar, a onda nastavio u istom duhu.

'Sigurno je to da smo spremni za sezonu. Ona se počela pripremati još u lipnju prošle godine. Sve glavne aktivnosti su obavljene, a velik dio posla ostaje još napraviti u ovoj fazi predsezone kako bismo osigurali to da onaj glavni dio bude što bolji', kazao je Lorencin.

Koji dan nakon te izjave pojavile su se informacije koje su dovele u pitanje još jedno Lorencinovo zlatno jaje, ono prema kojem je 2014. bila rekordna jer su prihodi od turizma iznosili gotovo 7,5 milijardi eura. Turistička 2014. bila je rekordna u pogledu turističkog prometa, ali prema zaradi nije nadmašila 2008, u kojoj je hrvatski turizam imao prihod od 7,449 milijardi eura, pokazalo je izvješće Hrvatske narodne banke. U prošloj godini zaostali smo za 50 milijuna eura prihoda, a prema istom izvoru, u 2014. turizam je donio državi 7,4 milijarde eura prihoda, što je rast od 2,8 posto u odnosu na 2013.

Kako objasniti neusklađenost podataka? Je li razlog samo u političkom predznaku, pa uspjeh ili neuspjeh ovise o stranačkom motrištu onoga koji daje ocjenu, ili bi stručan uvid u metodologiju ipak postavio stvari na pravo mjesto?

Dr. sc. Damir Krešić iz Instituta za turizam kaže: 'S obzirom na to da DZS još uvijek nije objavio službene podatke o broju dolazaka i noćenja za ožujak 2015, teško je dati objektivnu ocjenu početka turističke sezone. Za sada samo možemo vjerovati izjavama ministra Lorencina da je sezona dobro počela, a je li to zaista tako, pouzdano će se znati nakon objave podataka DZS-a. Bitno je naglasiti da broj dolazaka i noćenja ne treba biti jedini način mjerenja uspješnosti sezone, nego trebamo početi gledati ukupne prihode od turizma, a koji su do sada uvijek bili u drugom planu u odnosu na fizičke pokazatelje turističkog prometa.'

More i sunce

No Uskrs je samo dio turističke priče i sam po sebi vezan je za koncept sezone. I sam ministar spominje plan Hrvatska 365, a on bi klasičnu turističku podjelu na predsezonu, sezonu i posezonu učinio manje drastičnom.

'Sezonalnost predstavlja jedan od najvećih problema suvremenog turističkog tržišta, a osobito je izražena u onim destinacijama, među koje spada i Hrvatska, u kojima dominira turistički proizvod mora i sunca. Da hrvatski turizam karakterizira izražena sezonalnost, pokazuju i službeni podaci Državnog zavoda za statistiku, prema kojima je 2014. oko 75 posto noćenja ostvareno u razdoblju od lipnja do kolovoza. Ako promatrano razdoblje proširimo na svibanj u predsezoni te rujan i listopad u posezoni, onda se broj ostvarenih noćenja u promatranom razdoblju, u ukupno ostvarenom broju noćenja, penje na 90 posto', kaže Krešić.

Prema njegovom mišljenju, sezonalnost uzrokuju različiti institucionalni i prirodni faktori, a rezultira brojnim negativnim učincima.

'Među najvažnijim negativnim učincima sezonalnosti su niska stopa iskorištenosti smještajnih kapaciteta i posljedična niska stopa povrata investicija u turizmu, velika sezonska fluktuacija potražnje za radnom snagom te veliko opterećenje na fizički okoliš i prirodne resurse destinacije u razdoblju vršne turističke sezone', kaže Krešić. Ističe pritom kako su i u međunarodnoj turističkoj praksi uspješni pokušaji smanjenja sezonalnosti vrlo rijetki.

'Sezonalnost je izrazita u destinacijama mediteranskog konkurentskog okruženja, u kojima je osnovni turistički proizvod more i sunce, dok je prošireni turistički proizvod još uvijek nedovoljno razvijen', napominje Krešić.

Lošinjska strategija

Ima li onda uopće Hrvatska alternativu uskrsnom niskom startu i sezonskoj utrci u najboljem slučaju do kraja listopada? 'Sezonalnost je moguće smanjiti samo strateškim promišljanjem turističkog razvoja, što podrazumijeva sustavan i kontinuiran rad na podizanju kvalitete destinacijskog menadžmenta, a osobito na poboljšanju postojećih, kao i razvoju novih i inovativnih turističkih proizvoda, koji bi turistima omogućili kvalitetno i sadržajno turističko iskustvo i boravak u destinaciji i izvan glavne turističke sezone. Konačno, znanstvena istraživanja o sezonalnosti hrvatskog turizma pokazuju to da različita emitivna tržišta i različite vrste smještajnih kapaciteta karakterizira različit stupanj sezonalnosti. To znači da bi mjere turističke politike usmjerene na promjenu strukture smještajnih kapaciteta (povećanje udjela hotelskog smještaja), kao i veća usmjerenost na emitivna tržišta koja karakterizira niža sezonalnost, vjerojatno smanjili sezonalnost potražnje za hrvatskim turističkim proizvodom', kaže Krešić.

Da u Hrvatskoj ipak postoje i primjeri uspješnih i dobro organiziranih destinacija, koji problem sezonalnosti pokušavaju riješiti na sustavan i planski način, pokazuje Mali Lošinj, čiji projekt 'Miomirisi i okusi Lošinja' predstavlja dobar primjer inovativnog turističkog proizvoda, što potvrđuje i nagrada koju je dobio od Svjetske turističke organizacije (UNWTO). Grad Mali Lošinj trenutno je u ciklusu velikih investicijskih projekata, ukupne vrijednosti 90 milijuna eura, kojima želi osigurati kvalitetan boravak gostiju, što će doprinijeti oživljavanju otoka, smanjenju sezonalnosti, otvaranju novih radnih mjesta i, što je jako bitno, zadržavanju mladih na otoku, ističe gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappelli. Dobro upravljanje Malim Lošinjem već na početku sezone donosi vidljive rezultate te 10 posto veću popunjenost u hotelima, istaknuo je Cappelli.

Lošinj ima i dobra iskustva s projektom Hrvatska 365, u sklopu kojeg je kamp Čikat od prošle sezone započeo s radom cijele godine. 'Kampanjom '100 eura za mjesec dana boravka za dvije osobe + parcela' uspješno smo promovirali zimski turizam u kampu te stvorili pretpostavke za uspješan rad i u zimi 2015/2016, ali i u nadolazećoj ljetnoj sezoni. Zbog toga smo više nego zadovoljni popunjenošću kampa Čikat, osobito zato što smo u razdoblju od 20. listopada 2014. do 20. ožujka 2015. ostvarili 4465 noćenja. Od tog broja čak 62 posto činili su gosti iz Njemačke i Austrije, slijede gosti iz Slovenije te Italije. Prvi put u dugogodišnjoj tradiciji turizma na Lošinju organizirali smo doček Nove godine u kampu te smo uz glazbu i vatromet imali više od 100 gostiju, uz 50 gostiju na posebnoj novogodišnjoj večeri. Zbog vrlo pozitivnih rezultata i iskustva nastavit ćemo s razvojem zimskog kamperskog turizma i u idućim godinama', kaže Goran Filipović, član Uprave lošinjske tvrtke Jadranka hoteli.

Spretno i sretno

Kad se s lokalne lošinjske perspektive dignemo na nacionalnu, prema podacima ministra Lorencina, PPS Hrvatska 365 u prosincu je donio osam posto više noćenja, u siječnju 19 posto više, a u veljači 15 posto više.

'U prvom izdanju tog projekta odredili smo pilot-destinacije, njih 22. Od te 22 destinacije, 14 ih je na moru, a osam na kontinentu. Projekt smo započeli time da se u tim destinacijama dogovore o dva proizvoda po kojima žele biti prepoznati. Primjerice, mi smo destinacija zdravlja, wellnessa i vitalnosti. Nakon toga se gledalo na koje tržište se može s tim proizvodom. I kad su si odredili tržišta, na njima su se promovirali. Toj priči smo nekad pristupali na način da imamo sunce i more, da je Istra super, divna i krasna. Sad kažemo da imamo tartufe i restorane te idemo vidjeti kamo s tim proizvodom, na koje točno idemo tržište. Tako se jedino može raditi i za predsezonu i za posezonu. Tijekom ljetne sezone mi smo brend: sunce, more, otoci; divno, krasno. Ali mi smo u tih sedam proizvoda koji se nalaze u projektu Hrvatska 365 stavili turizam koji se temelji na kulturnoj baštini, zdravstveni turizam, aktivan odmor, biciklistički turizam, gastronomiju, poslovni turizam i nautiku', tvrdi ministar.

Naš sugovornik Damir Krešić ne bi ocijenio Lorencinove podatke kao 'značajne učinke', ne dovodeći u pitanje to da Hrvatska u turizmu može bolje i da su poznate mjere koje dovode do toga.

'Smanjenje sezonalnosti, što se često navodi kao strateški cilj i imperativ hrvatskog turizma, moguće je postići samo dugoročnim, kontinuiranim i predanim radom na podizanju kvalitete turističkog proizvoda koji je trenutno, u brojnim hrvatskim destinacijama, na zabrinjavajuće niskoj razini. S druge strane, na učinke kratkoročnih, administrativnih i ad hoc mjera, čak ako su one i pozitivne, treba gledati prije svega kao na splet sretnih okolnosti, a ne kao na posljedicu planskog i promišljenog turističkog razvoja', zaključuje.

Ono što ostaje kao pitanje je zašto na onome što Krešić ističe kao strateško opredjeljenje nisu radile sve vlade i sve opcije koje su u Hrvatskoj u 25 godina samostalnosti obnašale vlast? Dok se to ne dogodi, Uskrs će turistički djelatnici i dalje očekivati u niskom startu.