Američki međuizbori mogli bi značajno ograničiti političku moć predsjednika Donalda Trumpa u preostale dvije godine njegova mandata, no njihov bi se utjecaj mogao osjećati i mnogo dulje. Ako demokrati preuzmu kontrolu nad Senatom, mogli bi steći dugoročnu prednost i utjecati na budući sastav Vrhovnog suda. Ocijenio je to politički analitičar Mate Mijić u HRT-ovoj emisiji Otvoreno, u kojoj su stručnjaci raspravljali o izgledima republikanaca i demokrata te posljedicama izbora za američku politiku
Amerikanci biraju svih 435 članova Zastupničkog doma i 35 od ukupno 100 senatora. Republikanci trenutačno imaju većinu u oba doma Kongresa, a demokrati se nadaju da će im je oduzeti. Prema anketama, veće izglede imaju u Zastupničkom domu, dok je utrka za Senat neizvjesnija.
vezane vijesti
'Demokrati se nadaju da mogu preuzeti oba doma Kongresa, a republikanci su ove međuizbore dočekali u nekakvom 'ja pijem da zaboravim' raspoloženju', rekao je Milić u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.
Američku izbornu noć pratite na tportalu
Amerikanci danas izlaze na međuizbore koji se smatraju svojevrsnim referendumom o prve dvije godine drugog mandata Donalda Trumpa. Rezultati će odrediti hoće li republikanci zadržati kontrolu nad Kongresom ili će demokrati dobiti mogućnost ograničavanja Trumpove politike tijekom preostale dvije godine mandata.
Prvi rezultati očekuju se oko ponoći po hrvatskom vremenu, a najvažnije razdoblje bit će između 1 i 6 sati ujutro u srijedu, kada će pristizati rezultati ključnih utrka za Zastupnički dom i Senat.
Posljednja birališta zatvaraju se oko 7 sati ujutro po hrvatskom vremenu. Iako bi već tada mogao biti jasniji odnos snaga u Kongresu, konačni rezultati najneizvjesnijih utrka mogli bi se čekati danima.
Neizvjesnu izbornu noć pratite uživo na tportalu.
Što bi pobjeda demokrata značila za Vrhovni sud?
Mijić smatra da bi osvajanje Senata za demokrate bilo posebno važno jer se senatorski mandati protežu na šest godina, a samo se dio Senata bira svake dvije godine. 'Ako demokrati uspiju večeras preuzeti i Senat, mogli bi ga kontrolirati sljedećih šest do deset godina. I to je zapravo ono što bi moglo ostaviti dugoročniji trag u američkoj politici', istaknuo je.
Takav bi rasplet, ocjenjuje on, mogao otvoriti prostor i za promjene u sastavu Vrhovnog suda, u kojem prevladavaju konzervativni suci. 'U tom smislu demokrati bi možda mogli imati put prema tome da povećaju broj sudaca Vrhovnog suda ili da, protekom nekog vremena, zamijene neke od ovih konzervativnih sudaca koji ulaze u pozniju životnu dob', rekao je Mijić.
'Ovo je referendum za i protiv Trumpa'
Politički analitičar Instituta Ruđer Bošković Tonči Tadić smatra da su izbori prije svega test potpore Trumpu, koji je Republikansku stranku u potpunosti prilagodio svojoj politici. 'Mi smo u njegovu prvom mandatu de facto imali koaliciju Republikanske stranke, dakle one koju je on zatekao 2016., s klanom Trump. U ovom mandatu to su posve njegovi ljudi', rekao je.
Tadić upozorava i na podjele unutar obiju stranaka. Republikanci su se, prema njegovoj ocjeni, udaljili od tradicionalnog konzervativizma, dok se među demokratima produbljuje razlika između umjerenog i radikalnijeg krila. 'Više nemate nikakve mogućnosti da se nađe kompromis oko neke teme. I obje strane promatraju izbore strašno crno-bijelo: ili mi ili oni', rekao je.
Iako američku politiku obilježavaju brojni sukobi i afere, Tadić smatra da će birači ponajprije odlučivati prema vlastitom životnom standardu. 'Ti možeš u Americi biti apsolutno bilo što, mogu ti se pripisati bilo koji zločini, ali ako je porasla cijena goriva, stari, ti si u velikom problemu. I to je doista žalosno', rekao je.
Luša: Geopolitika je ušla u američke novčanike
Politologinja Đana Luša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu također smatra da će cijene i životni troškovi imati važnu ulogu u odluci birača. 'Standard života, odnosno geopolitika koja je ušla u američke novčanike, ono je što zanima prosječnog Amerikanca', istaknula je.
Kako ocjenjuje, demokratska većina u oba doma Kongresa znatno bi otežala Trumpu provođenje njegove politike, osobito kada je riječ o zakonima, proračunu i imenovanjima. 'Ako stvarno doživimo ovaj plavi tsunami ili plavi val, to će uvelike zakomplicirati način provođenja politika i način vladanja predsjednika Trumpa', rekla je.
Podsjetila je i da se Trump u nekoliko navrata poigravao mogućnošću još jednog predsjedničkog mandata, iako mu američki Ustav zabranjuje da treći put bude izabran na tu dužnost.
Što ako demokrati pobijede?
Sugovornici su se složili da demokrati, osim protivljenja Trumpu, moraju ponuditi i vlastita politička rješenja. Mijić smatra da bi se pretjerano usmjeravanje na istrage i pokušaje Trumpova opoziva moglo obiti demokratima o glavu.
'Trenutni politički program Demokratske stranke je: Trump ne valja. E sad, ako krenu opet u nekakav lov na vještice, pokušaj impeachmenta, nekakve progone, mislim da će samo time dignuti dionice MAGA pokreta i predsjednika Trumpa pred sljedeće predsjedničke izbore', upozorio je.
Tadić također smatra da demokrati nisu dovoljno jasno predstavili svoj program ni izgradili prepoznatljive političke lidere. 'Meni je fascinantno kod demokrata da oni u ove dvije godine nisu uspjeli iznjedriti ni nekoliko karizmatičnih osoba. Zatim, potpuno je nejasno koji je njihov izborni program', rekao je.
Luša smatra da stranka mora početi pripremati nova lica za predsjedničke izbore 2028. godine. Povratak Kamale Harris ne vidi kao rješenje. 'Trebaju stvoriti, ili su već dosad trebali stvoriti, ta nova, mlada, prepoznatljiva lica i s njima ići u kampanju. Mislim da demokrati već godinama to dobro ne čine, još od predsjednika Obame', zaključila je.
