IZBORI U SLOVENIJI

Hrvatska u kampanji za Europski parlament

  • Autor: Hina/tportal.hr
  • Zadnja izmjena 13.05.2009 20:07
  • Objavljeno 13.05.2009 u 19:38
Alojz Peterle

Alojz Peterle

Izvor: Sipa Press / Autor: BRUNO FERT/NOUVELOBS

Granični prijepor s Hrvatskom, sudeći po slovenskim medijima, bit će iskorišten kao jedna od važnijih tema uoči izbora za Europski parlament (EP), iako je slovenski predsjednik Danilo Tuerk nedavno pozvao stranke i političare da to ne čine

LJUBLJANA - Na izborima za EP 7. lipnja 1,6 milijuna slovenskih birača drugi će put birati sedam svojih zastupnika.

Negdašnji predsjednik vlade i bivši ministar vanjskih poslova Alojz Peterle natječe se za svoj drugi mandat u EP te ističe da je u EP-u djelovao za slovenske nacionalne interese, pa i za 'načelo pravičnosti' u rješenju graničnog prijepora.

Peterle je u razgovoru za Slovensku televiziju rekao da je za njega velik stres bio kad je iz izvješća EP-a o napretku Hrvatske za 2008. otpala formulacija da se granični prijepor riješi po 'načelu pravičnosti' (ex aequo et bono).

'Bio sam stvarno razočaran kad je izvjestitelj Hannes Swoboda zbog raznih pritisaka na kraju izostavio spomenuto načelo iz konačna izvješća. Vjerojatno je ocijenio da će mu to osobno više koristiti, ali ne znam kakva je iza svega toga bila računica', rekao je Peterle.

On tvrdi da je EP-u gorljivo zagovarao slovenska stajališta u prijeporu, lobirao, ali i kontaktirao s hrvatskim dužnosnicima, te se borio 'za svaki zarez' u izvješću o napretku Hrvatske koji se ticao odnosa sa Slovenijom i graničnog prijepora.

Slovenski mediji navode da je izostanak načela 'ex aequo et bono' u predloženu tekstu Rehnova prijedloga jedan od glavnih razloga što Pahorova vlada razmišlja o odbijanju predložene arbitraže.

Po pravnom načelu 'ex aequo et bono' arbitri ili sud mogu odlučiti da je neko rješenje 'pošteno i dobro' iako odstupa od pravnih propisa i sudske prakse, te ga dati u svojoj presudi.

No za suđenje po tom načelu, koje se razlikuje od načela pravednosti (equity) i koje je u presudama samo po sebi sadržano, potrebno je da sud ili arbitri dobiju pristanak stranaka u prijeporu. Po Wikipediji, 'ex aequo et bono' pravni je pojam koji u slučaju arbitraže omogućuje arbitrima da sami presude što je 'pošteno i dobro', pri čemu su ovlašteni da zanemare pravne vidike i usredotoče se samo na ono što 'poštenim i dobrim rješenjem' vide u dotičnu slučaju. I statut Međunarodnog suda pravde (ICJ) u Haagu i pravila o arbitraži UN-ove komisije za međunarodno trgovačko pravo iz 1976. predviđaju mogućnost da se u pojedinim slučajevima uz primijenjeno pravo u arbitraži uzme u obzir i spomenuto načelo, ali izrijekom samo ako se obje stranke u postupku s time slože.

Zadnjih se godina primjena spomenuta načela među slovenskim pravnicima navodila kao možda jedina izgledna pravna mogućnost da se u graničnom sporu s Hrvatskom dobije rješenje koje odgovara Sloveniji. Naime, tada bi se pred arbitražom mogla pozivati na 'posebne povijesne' ili druge okolnosti u dokazivanju tvrdnje kako ima pravo na 'cjelovitost' Piranskog zaljeva, odnosno da joj pripada 'teritorijalni kontakt' slovenskoga teritorijalnog mora s međunarodnim vodama u Jadranu, te pravo proglašenja morskih pojasa.

To su potkrjepljivali i političkim ocjenama kako su pravila suđenja na Međunarodnom sudu pravde u Haagu (ICJ), kojemu je sklonija Hrvatska, 'konzervativna i neelastična'. Pravila toga suda, tumači se u Sloveniji, gotovo ne dopuštaju primjenu načela pravičnosti, da 'države u svojim sporovima i same stvaraju međunardno pravo', te da bez prihvaćanja načela pravičnosti pri razgraničenja neće biti moguće postići trajno dobre odnose dviju država i stabilnost u regiji.

U Sloveniji se često tvrdi i da bi elastičnijim stajalištem o razgraničenju na moru Hrvatska Sloveniji vratila povijesni 'moralni dug', nastao navodno zato što je Hrvatska svojedobno nakon razgraničenja Jugoslavije s Italijom dobila Istru, a Slovenija navodno ostala bez obale nastanjene Slovencima blizu Trsta.

Ponekad, iako rjeđe, u slovenskoj se politici i javnim nastupima u medijima mogu čuti i teze da granica na moru među državama još nije određena jer treba podijeliti 'jugoslavensko more' ili da 'more Slobodnog teritorija Trsta' treba podijeliti u jednaku omjeru kako je između Slovenije i Hrvatske 'podijeljeno' kopno, te da bi tako Slovenija dobila 'koridor' na otvoreno more.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi