UVJET ZA ULAZAK U EU

Hrvatska se treba ispričati za genocid u II. svjetskom ratu

  • Autor: Hina
  • Zadnja izmjena 04.04.2010 12:47
  • Objavljeno 04.04.2010 u 12:44
europska unija hrvatska

europska unija hrvatska

Izvor: tportal.hr / Autor: arhiva a

Bostonski dnevni list Christian Science Monitor u petak je u rubrici 'Mišljenja' objavio članak bivšeg kanadskog veleposlanika u Jugoslaviji, Jamesa Bissetta, stručnjaka za Balkan prosrpske orijentacije, u kojem iznosi tezu da bi se Hrvatska prije ulaska u Europsku uniju trebala ispričati za zločine NDH

Nezadovoljan ovotjednom rezolucijom parlamenta Srbije u kojoj se iznosi isprika za pokolj u Srebrenici 1995., istu je tezu o potrebi isprike Hrvatske za zločine iz II. Svjetskog rata, prethodno iznio premijer srpskog entiteta u BiH Milorad Dodik.

'Hrvatska se približava ciljnoj crti višegodišnje utrke da se pridruži EU. Njezino pridruživanje su forsirale tradicionalna saveznica Njemačka i Sjedinjene Države koje ohrabruju EU da uključi u članstvo cijeli Balkan, pa čak i Tursku', piše Bissett u CS Monitoru, dodajući da se ulazak Hrvatske u EU očekuje 2012.

'Međutim, postoji drugi, moralni zahtjev koji Hrvatska treba ispuniti, za svoje dobro, prije nego bude primljena', drži Bissett.

'Hrvatska treba u cijelosti i javno priznati svoju ulogu u II. Svjetskom ratu kao lojalnog saveznika nacizma, i svoje gorljivo sudjelovanja u genocidu protiv svog sprskog, židovskog i romskog stanovništva', naglašava Bissett.

'Nepovezana, nejasna i nevoljka negiranja zamaskirana kao isprike, koje je Hrvatske koristila zadnjih godina da popravi predodžbu o sebi, ne računaju se. Zemlja se mora uhvatiti u koštac sa svojom genocidnom ulogom na isti način na koji je to učinila Njemačka sa svojom nacističkom prošlošću', ustvrdio je bivši kanadski diplomat, čiji je članak iz CSM-a u subotu prenio kanadski portal 'Updated News Canada'.

Bissett u članku ističe kako se parlament Srbije upravo ispričao za ulogu zemlje u 'zloglasnom pokolju u Srebrenici 1995.', izbjegavajući uporabu naziva 'genocid' i smanjujući broj žrtava na 7000.

Navodeći kako je pritisak pridruživanja EU pomogao da Srbija prihvati odgovornost za taj ratni zločin, Bissett ističe kako je 'vrijeme da Hrvatska učini isto'. Hrvatska, po njemu, može početi s II. Svjetskim ratom, ali se treba ispričati i za svoje zločine u ratovima 1990-ih.

Opširno opisujući zločine ustaša od 1941. do 1945., Bissett navodi kako procjene variraju, ali da je režim NDH pod vodstvom Ante Pavelića odgovoran za od 300 do 700 tisuća žrtava tijekom rata.

'Za razliku od Nijemaca, koji su prepoznali moralnu obvezu da priznaju svoje zločine počinjene pod nacističkim režimom, građani Titove Jugoslavije i hrvatske države ne osjećaju takvu obvezu', navodi Bissett, dodajući kako mnogi Hrvati danas u Paveliću i nekim od nazloglasnijih ustaških zločinaca vide nacionalne heroje.

Bivši kanadski diplomat u članku spominje i ispriku Židovima hrvatskog predsjednika Stjepana Mesićaa u izraelskom parlamentu - Knessetu 2001., te međusobnu ispriku s predsjednikom Srbije iz 2003. u kojoj su se obojica ispričala za sva zla koja je svaka strana počinila drugoj, tijekom sukoba 1990-ih.

Ocjenjujući da se radi o koracima u pravom smjeru, Bisset u članku kaže kako 'Hrvati trebaju pokazati autentično odbacivanje prošlosti'. 'Sve dok Hrvatska ne nauči kako reći istinu o svojoj povijesti, za nju ne bi trebalo biti mjesta u EU', zaključuje Bissett.

Podaci iz arhiva Christian Science Monitora, govore da je to drugi članak Bissetta u rubrici Mišljenja, nakon jednog o Rusiji iz 1994.

Bissett je proveo 37 godina u kanadskoj državnoj službi, većinu radnog staža u odjelima za državljansto i useljenjištvo, te za vanjske poslove.

Godine 1990. imenovan je za veleposlanika Kanade u Jugoslaviji, Bugarskoj i Albaniji. Za izbijanje rata i raspad Jugoslavije krivio je zapadnu diplomaciju, pa je 1992. opozvan s dužnosti.

Godine 1999. ogorčeno se protivio NATO-ovu bombardiranju Jugoslavije, nastupajući na kanadskoj televiziji i držeći predavanja. Bio je i svjedok obrane na suđenju Slobodanu Miloševiću u Haagu, a pisao je i eseje protiv neovisnosti Kosova.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi