'Drago mi je da se samit održao u Hrvatskoj, u Dubrovniku. Inicijativa je krenula 2016. godine, a pokrenuli su je bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i bivši predsjednik Poljske Andrzej Duda. Njih smo, kao utemeljitelje, pozvali da danas budu s nama na summitu, a sudjelovat će na današnjem gospodarskom forumu. 3SI povezuje sjever i jug srednje i istočne Europe - Baltičko more, Jadransko more i Crno more. Fokus je na infrastrukturnom, prometnom i energetskom povezivanju 13 članica EU-a kojima treba dodatni puls za razvoj. Kada se tome doda i napredak i suradnja u digitalnoj transformaciji, onda to znači stvaranje svih preduvjeta za konkurentnost ovih zemalja - od 120 do 130 milijuna ljudi koji trebaju imati jednake šanse kao i oni sugrađani koji su dio zapadne Europe', naglasio je premijer Andrej Plenković za Hrvatski radio.

Rezultate samita ocijenio je vrlo uspješnima, istaknuvši da je vidljivo "magnetno djelovanje" na ulagače te da je potpisano devet sporazuma. Kao najvažniji izdvojio je sporazum Hrvatske i Bosne i Hercegovine o Južnoj plinskoj interkonekciji.

'To je izgradnja plinovoda od Dugopolja do Zagvozda pa prema Imotskom i BiH. Time diversificiramo opskrbu plinom u BiH i stvaramo preduvjete za plinifikaciju Federacije BiH, teritorija na kojem žive Hrvati. Riječ je o projektu od strateškog značaja za BiH, uz snažnu potporu američke administracije i investitora', rekao je premijer.

Drugog dana "Inicijative triju mora" je panel lidera

Dodao je i da je Europska komisija mogla ranije snažnije podržati projekt, osobito kada je riječ o BiH, naglasivši da je Hrvatska spremna i da već raspolaže ključnom infrastrukturom.

Govoreći o LNG terminalu na Krku, Plenković je podsjetio da je njegova izgradnja od početka bila usmjerena na pozicioniranje Hrvatske kao regionalnog energetskog čvorišta.

'Sve potrebe za plinom u Hrvatskoj, BiH, Sloveniji, dijelom Mađarskoj pa čak i prema Austriji mogu biti namirene tijekom godine dana. To je strateška kritična infrastruktura i postignuće koje ostaje zauvijek. Hrvatska je danas relevantna, što potvrđuje i velik broj američkih kompanija te dolazak američkog ministra energetike Chrisa Wrighta', rekao je.

'Ovo je velik iskorak, ne samo s BiH, nego je možda nakon vremena nakon Domovinskog rata - najveći trenutak suradnje sa SAD-om koji je Hrvatska ostvarila', dodao je.

Istraživanja u Kazahstanu i uloga JANAF-a

Osvrnuo se i na ulogu JANAF-a, istaknuvši njegov značaj za regionalnu opskrbu naftom i fleksibilnost u kriznim situacijama.

'Što se tiče naših ulaganja, JANAF je izgrađen prije više od 40 godina i njegov smisao je bio da se opskrbljuje rafineriju u Rijeci, Sisku, Lendavu, Szazhalombattu, Bratislavu i Bosanski Brod te nekad Novi Sad, a danas Pančevo. Dakle - osam rafinerija. Mi smo u periodu kada Držuba nije radila pokazali cijeloj europskoj i svjetskoj javnosti da je JANAF ne samo alternativni pravac nego normalan naftovod koji može biti jedini pravac opskrbe Mađarske i Slovačke. Sve količine koje su tražene uspjeli smo transportirati bez problema', kazao je.

'Hrvatska kroz suradnju JANAF-a, Agencije za ugljikovodike i kazahstanske kompanije radi iskorak u onim zemljama gdje postoje resursi i gdje možemmo tražiti nove ekonomske prilike, a time i veću energetsku neovisnost'.

Naglasio je kako Hrvatska u vremenu svjetske energetske krize nikad nije bila ugrožena po pitanju opskrbe energentima te je podsjetio da Vlada ima prostor za osiguranje priuštivosti energije. 'Održali smo socijalnu koheziju i visoku gospodarsku dinamiku', ustvrdio je.