Dvodnevni sastanak na vrhu i gospodarski forum Inicijative triju mora, kojom Hrvatska ove godine predsjeda, okupio je u Dubrovniku brojne političare, gospodarstvenike te čak 12 predsjednika država i vlada.

Veliko američko izaslanstvo predvodi ministar energetike SAD-a Chris Wright. Glavne teme su prometna, energetska i digitalna povezanost, jačanje energetske sigurnosti, razvoj strateške infrastrukture te povećanje otpornosti i konkurentnosti Europske unije.

U sklopu samita potpisano je deset važnih sporazuma iza kojih stoji SAD. Odnose se, među ostalim, na suradnju vezanu uz korištenje nuklearne energije u civilne svrhe te južnu plinsku interkonekciju - spajanjem BiH na hrvatski plinovod i dobavu plina putem LNG terminala na Krku umjesto ovisnosti o dobavnim pravcima iz Rusije.

Nešto iza 18 sati sati javnosti se prigodno obratio premijer Plenković.

"Veliko je zadovoljstvo danas bilo organizirati samit deset godina nakon osnivanja Inicijative triju mora. Bilo mi je zadovoljstvo što su naši gosti danas bili i bivša predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović te bivši poljski predsjednik Andrzej Duda, dvoje utemeljitelja ove inicijative, kako bi i izvan svojih ranijih dužnosti vidjeli da se ova inicijativa sjajno razvija", poručio je uvodno Plenković, prenosi RTL Danas.

'Cilj je povezati tri mora'

Plenković je poručio kako je Hrvatska u proteklih godinu dana, otkako je u Varšavi preuzela predsjedanje, nastavila dinamizirati rad Inicijative i pokazivati njezin značaj.

"Značaj vertikalnog povezivanja europskog sjevera i europskoga juga očituje se u tome da je riječ o 13 država članica Europske unije iz srednje i istočne Europe. Cilj je povezati Baltičko, Crno i Jadransko more, nastojati unaprijediti našu povezanost – i infrastrukturnu, i prometnu, i energetsku – te dati zajednički impuls daljnjim procesima digitalne transformacije i hvatanja koraka s globalnim trendovima, osobito kada je riječ o umjetnoj inteligenciji", rekao je Plenković.

Dodao je kako se samit odvijao u bitno izmijenjenim međunarodnim okolnostima.

"Kontinuirana ruska agresija na Ukrajinu, koja traje već petu godinu, rat na Bliskom istoku te posljedične energetske krize koje utječu i na naša gospodarstva i na socijalni standard naših građana, zaista nam daju za pravo tvrditi da kvalitetnija suradnja ovih zemalja treba osigurati snažniji gospodarski rast, veću otpornost na krize i, u konačnici, snaženje ovoga dijela Europske unije", rekao je Plenković.

'Hrvatska je regionalno energetsko čvorište'

"Mi smo u našem predsjedanju odlučili osnažiti naša međunarodna partnerstva, uz tradicionalne partnere. Zadovoljni smo što je danas po prvi put u statusu strateškog partnerstva s nama bila i Italija, a Hrvatska je kao domaćin pozvala u statusu gosta i Bosnu i Hercegovinu, odnosno predsjedateljicu Vijeća ministara Borjanu Krišto, s kojom smo potpisali i sporazum o Južnoj plinskoj interkonekciji", rekao je Plenković.

Dodao je kako se na taj način materijalizira teza o Hrvatskoj kao regionalnom energetskom čvorištu te o mogućnosti da se plin, nakon izgradnje odgovarajućih plinovoda od Dugopolja prema Zagvozdu i Imotskom te prema granici s BiH, može s LNG terminala na Krku transportirati u Bosnu i Hercegovinu.

Usvojena Dubrovačka deklaracija

"Usvojena je i Dubrovačka deklaracija s konsenzusom nakon rada naših suradnika", rekao je Plenković i poručio kako smatra da je to kvalitetna platforma za današnji pogled lidera Inicijative triju mora.

"Nadam se da će služiti kao podloga daljnjem radu tijekom predsjedanja Slovačke", zaključio je Plenković.