Europska elektroenergetska mreža nalazi se pod sve većim pritiskom dok kontinent prolazi kroz treći toplinski val ove godine. Meteorolozi upozoravaju da bi temperature na Mediteranu ovoga tjedna mogle dosegnuti 43 Celzijeva stupnja, dok se zapadna Europa priprema za moguće rekordne vrućine. Gakve temperature povećavaju potražnju za klimatizacijom i dodatno opterećuju elektroenergetske sustave diljem Europe
Francuska je više od polovice svojih departmana stavila pod najviši stupanj upozorenja zbog opasnosti po život, a građanima je preporučeno izbjegavanje izravnog izlaganja suncu. U Velikoj Britaniji temperature bi na jugu Engleske mogle dosegnuti 38 stupnjeva, uz takozvane tropske noći kada temperatura ne pada ispod 20 stupnjeva.
Njemačka, Španjolska, Portugal i Švicarska također očekuju vrlo visoke temperature koje već remete svakodnevni život. Diljem Europe zatvaraju se škole, a željeznički promet u gradovima poput Pariza i Bruxellesa djelomično je reduciran kako bi se smanjio rizik od kvarova.
No jedna od manje vidljivih posljedica ekstremnih vrućina odnosi se na potrošnju električne energije, upozorava Euronews.
vezane vijesti
Vrućine povećavaju opterećenje mreže
Toplinski valovi redovito uzrokuju rast potrošnje struje zbog veće potrebe za rashlađivanjem prostora. Klimatizacijski uređaji i ventilatori 2022. godine činili su oko sedam posto ukupne svjetske potrošnje električne energije.
‘Rekordne temperature povećavaju upotrebu klimatizacijskih uređaja i potražnju za električnom energijom, što može stvoriti začarani krug dodatnog zagrijavanja planeta’, upozorila je Međunarodna agencija za energiju (IEA).
Tijekom toplinskog vala u Francuskoj 2025. godine večernja potrošnja električne energije bila je 25 posto viša od prosjeka izvan sezone.
Hrvatska među zemljama s najvećim rastom potrošnje
Portal za usporedbu cijena Compare the Market analizirao je 85 država koje čine oko 90 posto svjetske potrošnje električne energije te usporedio potražnju tijekom najtoplijih mjeseci s razdobljima uobičajenih temperatura.
Najveći rast zabilježila je Grčka, gdje tijekom ekstremnih vrućina potražnja raste za 38,62 posto. Slijede Crna Gora s 22,49 posto, Turska s 21,91 posto, Hrvatska sa 17,76 posto, Italija s 14,22 posto te Španjolska s 8,86 posto.
Gdje su nestanci struje najčešći?
Kada potražnja premaši proizvodne kapacitete ili mogućnosti mreže, može doći do pada frekvencije sustava i nestanka električne energije.
Analiza podataka iz posljednjih pet godina pokazala je da najduže prosječne prekide opskrbe među promatranim europskim zemljama ima Mađarska, s 2,92 sata godišnje. Slijede Slovenija s 2,16 sati te Grčka s 1,63 sata.
Iako su prekidi u Italiji kraći nego u Grčkoj, zbog velikog broja kućanstava upravo Italija bilježi najveći procijenjeni godišnji trošak nestanaka struje, oko 154,7 milijuna eura. Odmah iza nje nalazi se Poljska sa 152,1 milijun eura.
Solarna energija pomaže stabilnosti sustava
Prošlogodišnji toplinski val, tijekom kojeg su temperature dosezale 40 stupnjeva, povećao je dnevnu potražnju za električnom energijom u Europi za do 14 posto, a cijene struje porasle su dva do tri puta.
Prema analizi energetskog think tanka Ember, rekordna proizvodnja solarne energije pomogla je održati stabilnost sustava.
‘Tijekom najintenzivnijih dana toplinskog vala solarne elektrane pokrivale su između 33 i 39 posto njemačke potrošnje električne energije’, navodi Ember, ističući da su baterijski sustavi i reverzibilne hidroelektrane omogućili pohranu dijela energije za razdoblja nakon zalaska sunca.
