Nizozemska središnja banka (DNB) potvrdila je da je iz SAD-a i Kanade u London premjestila zlato vrijedno milijarde dolara, obrazloživši taj potez sve većim geopolitičkim napetostima
DNB je u srijedu priopćio da je tijekom višemjesečne i složene operacije iz Sjeverne Amerike povučeno 86 tona zlata. Ono se sada čuva u Banci Engleske, gdje ga je u kriznim okolnostima lakše prodati ili zamijeniti. Predsjednik DNB-a Olaf Sleijpen izjavio je da je premještanje bilo ‘nužno kako bi se ojačale naša otpornost i spremnost’, prenosi BBC.
Odluka je donesena u jeku trgovinskog spora između SAD-a i Kanade. Nakon neuspješnih pregovora obje su zemlje najavile nove carine na robu one druge.
Prijenos je proveden između ožujka i kolovoza. Najprije je 27 tona zlatnih poluga iz New Yorka i Ottawe prebačeno u nizozemski Zeist. Potom je približno jednaka količina zlata iste kvalitete iz Zeista poslana u London, pa poluge nije trebalo pretapati.
DNB nije objavio kako je tolika količina zlata fizički prevezena preko Atlantika. Preostali dio operacije proveden je prodajom zlata u New Yorku i kupnjom jednake količine u Londonu.
‘Kombiniranjem kupnje i prodaje s fizičkim prijevozom DNB je raspodijelio rizike povezane s tako složenim premještanjem zlata’, navela je banka.
Poremećna globalna trgovina
DNB nije precizirao na što se odnosi spominjanje geopolitičkih nemira. Američko gospodarstvo i dalje je, međutim, izloženo neizvjesnosti zbog rata s Iranom, koji je poremetio globalnu trgovinu.
Kanadu su istodobno snažno pogodile američke carine na ključne sektore, među kojima su proizvodnja čelika i aluminija, drvna industrija te automobilski sektor. Washington je u kolovozu najavio i dodatnu carinu od 50 posto na kanadsku robu vrijednu oko 28 milijardi kanadskih dolara, odnosno približno 20 milijardi američkih dolara.
Zlato je najlakše prodati
Prema DNB-u, zlato pohranjeno u Banci Engleske smatra se najlakše utrživim na svijetu, zbog čega je u kriznim situacijama dostupnije nego da se i dalje nalazi u SAD-u ili Kanadi.
Prije ovog premještanja u New Yorku se nalazilo 31,3 posto nizozemskih zlatnih rezervi, a u Ottawi 19,7 posto. Udio zlata pohranjenog u svakoj od tih zemalja sada iznosi 18,5 posto.
Nizozemska je krajem 2025. raspolagala s ukupno 612,4 tone zlata, vrijedne 72,2 milijarde eura. Udio rezervi smještenih u Londonu nakon premještanja povećan je s 18,1 na 32,1 posto, dok se u samoj Nizozemskoj i dalje čuva 30,8 posto ukupnih zaliha.