Tisuće ljudi i dalje čekaju inkluzivni dodatak. Neki od njih su dobili rješenja još prije nekoliko mjeseci, ali ne i novac, dok drugi, pak, na rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad još uvijek čekaju.

Zbog toga, ali i činjenice da su mnogi podnositelji zahtjeva preminuli prije nego što su dočekali pravorijek, na upravnim se sudovima vode brojni sporovi.

Prema podacima koje ima Mirovina.hr, inkluzivni dodatak trenutačno koristi 232.175 korisnika, a otprilike 95.000 zahtjeva je u obradi. Što se tiče nasljednika, njih svega 1879 ima pravo na inkluzivni dodatak, prema odluci zagrebačkog Upravnog suda i uputama resornog Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MROSP).

Kašnjenje s odlukama

No, u praksi, sudski procesi se vode zbog kašnjenja s donošenjem odluke, ali i zbog nezadovoljstva rješenjem. Naime, za donošenje rješenja zakonom je propisan rok od 15 ili 30 dana, ovisno o tome je li ili nije potrebno vještačenje.

"Žalba se može predati Područnom uredu kao prvostupanjskom tijelu ili izravno Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kao drugostupanjskom tijelu, a koje o toj žalbi odlučuje. Ako se ne odluči o žalbi korisnika u zakonskom roku, bilo da se radi o žalbi zbog šutnje uprave ili o žalbi na prvostupanjsko rješenje, tada je korisnik ovlašten Zakonom o upravnim sporovima pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom, pri čemu se tužba može predati najranije osam dana nakon isteka propisanog roka", pojašnjava za Mirovina.hr odvjetnica Blaženka Musulin.

Oni koji, pak, nisu zadovoljni rješenjem o inkluzivnom dodatku, mogu poslati žalbu Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

"Žalba se podnosi u prekluzivnom roku od 15 dana od primitka rješenja o inkluzivnom dodatku. Žalbom se traži preispitivanje prvostupanjske odluke, pravnih temelja i činjenica na kojima se ona temelji. Ako žalba bude odbijena, pokreće se upravni spor u okviru kojega se pred upravnim sudom osporava rješenje o inkluzivnom dodatku tražeći povoljniji ishod za korisnika", dodaje odvjetnica.

Zahtjev za izvršenje presude

No, događa se da ministarstvo ne postupa prema presudama upravnih sudova. Tad građani mogu sudu uputiti zahtjev za izvršenje presude, kojeg sud potom proslijeđuje tijelu koje mora izvršiti presudu te u roku od 15 dana dostaviti odgovor. Ako se to ne dogodi, sud može odrediti novi rok, ovisno o okolnostima.

"Ako sud ustanovi da Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike bez opravdanih razloga nije donijelo odluku u roku ili ako ministarstvo u roku od 15 dana ne dostavi sudu odgovor na zahtjev za izvršenje, sud će nadležnoj osobi, odnosno ministru rješenjem izreći novčanu kaznu u iznosu do 30 posto prosječne godišnje bruto plaće ostvarene u Hrvatskoj u prethodnoj godini. Sud će izricati daljnje novčane kazne unutar utvrđenog raspona sve dok Ministarstvo ne donese novu odluku u izvršenju presude. Ako pak Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike nakon primitka zahtjeva za izvršenje postupi po presudi i donese traženu odluku, tada će upravni sud rješenjem obustaviti postupak", zaključuje odvjetnica Musulin.