Tisuće tona otpada već sedam godina stoje u nekadašnjim halama Istraplastike u središtu Pazina. Tvrtka od koje je nekoć živio cijeli kraj nestala je u pretvorbi i privatizaciji 1990-ih, a njezin se kompleks danas raspada pod teretom otpada dopremljenog iz Italije pod sumnjivim okolnostima
Neobične aktivnosti u napuštenim halama stanari okolnih zgrada primijetili su tijekom pandemije.
‘Za vrijeme COVID-a stanari obližnjih zgrada primijetili su neobične aktivnosti u napuštenim tvorničkim halama’, rekao je Ivan Guštin iz Pazina za HRT.
‘Gledao sam šlepere kako iskrcavaju i iskrcavaju otpad sa stražnje strane ovog kompleksa. Otprilike 4-5 šlepera dnevno i preko 500 šlepera u pola godine, od kraja 2019. do sredine 2020. otprilike’, dodao je.
Građani od tada upozoravaju nadležne, ali otpad nije uklonjen. Strahuju i od požara jer se ispod slabo čuvane zgrade nalazi trafostanica.
vezane vijesti
Tvrtka završila u stečaju
Zgradu je nakon privatizacije kupio slovenski državljanin, koji je poslije tužio poduzetnika što je u kompleksu uskladištio otpad, a zatim nestao.
‘Vlasnik prostora je pokrenuo parnični postupak zbog iseljenja, otkazao ugovore o zakupu, ali bilo kasno, jer je tvrtka ubrzo otišla u stečaj, podnio je kaznenu prijavu, postupci su u tijeku’, objasnila je Biljana Grozdanić, odvjetnica vlasnika zgrade i najmodavca.
Na približno 10 tisuća četvornih metara, prema elaboratu, nalaze se četiri tisuće tona otpada, dok se ukupno spominje više od 12 tisuća tona.
Dozvolu za skladištenje 2019. godine izdala je Istarska županija na temelju tada važećih propisa. ‘Utvrđeno je da je društvo registrirano za predmetnu djelatnost te da je elaborat gospodarenja otpadom izrađen u skladu s propisima. Elaborat je sastavni dio izdane dozvole’, priopćila je Županija.
Od Pazina traže 800 tisuća eura
Država sada najavljuje sanaciju proračunskim novcem.
‘Fond će se, Ministarstvo, odnosno država, uknjižiti na tu česticu, kao založno pravo, sa svrhom sanacije te lokacije’, rekao je Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Od šest jedinica lokalne samouprave država očekuje da pokriju deset posto troškova. Pazin bi tako morao izdvojiti 800 tisuća eura.
‘To je nerealno. Mi smo bili svi zajedno u Ministarstvu, tražili smo da se to makne, u nekom verbalnom obećanju je smanjeno na pet posto, ali nas to ne zadovoljava’, zaključila je pazinska gradonačelnica Suzana Jašić.
Dok se još traži odgovor na pitanje tko je odgovoran, sve se glasnije raspravlja o tome tko će platiti uklanjanje otpada. Kompleks bivše Istraplastike u međuvremenu ostaje ekološka prijetnja u središtu grada.
