Alternativa za Njemačku (AfD) ostvarila je uvjerljivu pobjedu na izborima u Saskoj-Anhaltu, osvojivši prema privremenim rezultatima gotovo 44 posto glasova. CDU je ostao na oko 17 posto, što predstavlja dramatičan preokret u odnosu na izbore prije pet godina, kada su demokršćani bili na oko 37, a AfD na 21 posto.
Takav rezultat dodatno je učvrstio AfD kao vodeću snagu njemačke krajnje desnice i otvorio pitanje može li stranka, koja je dosad uglavnom bila izolirana od izvršne vlasti, uskoro pokušati preuzeti odgovornost za vođenje jedne od saveznih pokrajina.
O tome je novinaru Večernjeg lista Tomislavu Krasnecu govorio Filip Gašpar, član AfD-a i politički savjetnik hrvatskog podrijetla, rođen u Njemačkoj u obitelji gastarbajtera iz Bosne i Hercegovine. S AfD-om se povezao 2018., a radio je sa zastupnicima stranke u Bundestagu i Europskom parlamentu.
vezane vijesti
Za Gašpara je rezultat i osobna potvrda političkog puta. Ističe da hrvatsko podrijetlo ne vidi kao proturječnost angažmanu u njemačkoj politici: odrastao je u zemlji u kojoj je njegova obitelj gradila život i, kaže, prema njoj osjeća političku odgovornost.
'Ne želimo biti trajna oporba'
Gašpar rezultat naziva povijesnim i smatra da njegovo značenje daleko nadilazi Sasku-Anhalt. Po njegovu tumačenju, AfD više ne želi biti samo snažna oporbena stranka, nego se namjerava boriti za vodeću ulogu u njemačkoj politici.
"Ne želimo biti trajna oporba. Želimo preuzeti odgovornost za Njemačku", poručuje.
Naglašava da više nego udvostručena potpora AfD-u, uz istodobni snažan pad CDU-a, pokazuje promjenu odnosa političkih snaga. Po njemu, dio birača više ne glasa za AfD samo iz protesta, nego stranku počinje doživljavati kao svoj politički izbor.
Smatra i da tradicionalne stranke griješe kada računaju da će se birači AfD-a vratiti čim CDU ili druge stranke pooštre retoriku o migracijama, sigurnosti ili energiji. Povjerenje se, kaže, ne vraća promjenom rječnika nego konkretnim političkim odlukama.
Test će biti vlast
Gašpar pritom priznaje da izborna pobjeda pred AfD stavlja drukčiju vrstu izazova. Stranka će, kaže, morati pokazati da zna upravljati institucijama i provoditi vlastiti program, a ne samo kritizirati poteze političkih protivnika.
"Ne želim samo pripadati stranci koja je pobijedila. Želim pripadati stranci koja je znala što učiniti s tom pobjedom", kaže.
AfD je posljednjih godina snažno ojačao osobito na istoku Njemačke, ali stranku prate i ozbiljne kontroverze. Ogranak u Saskoj-Anhaltu pokrajinska Služba za zaštitu ustavnog poretka klasificirala je kao potvrđeno desno-ekstremistički. Gašpar takvu ocjenu politički osporava, tvrdeći da treba razlikovati procjenu državne službe od tvrdnje da su cijela stranka ili njezini birači nacisti.
Rusija i sankcije
Odbacuje i tvrdnje da je AfD politički instrument Moskve, ali ne skriva da se stranka zauzima za ukidanje sankcija Rusiji i poboljšanje odnosa s Kremljom.
"Razgovor s Moskvom nije zakletva Kremlju", poručuje Gašpar, dodajući da njemačka vanjska politika po njegovu mišljenju ne bi trebala biti ni automatski proruska ni antiruska, nego prije svega vođena njemačkim interesima.
