INTERVJU S 'NEPODOBNIM INVESTITOROM'

Horvatinčić: Poslujemo u plusu i ne odustajemo od Gundulićeve

Tomo Horvatinčić

Tomo Horvatinčić

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

Dok Hoto grupa slavi drugu godišnjicu otvaranja Centra Cvjetni, čija je gradnja, kao niti jedna investicija u Zagrebu podignula nevjerojatan otpor građana i civilnih udruga, Tomo Horvatinčić, investitor i vlasnik, ističe kako Cvjetni odlično posluje i kaže kako ne odustaje od druge faze projekta, a to je izlaz na Gundulićevu ulicu. Za sebe pak kaže da je 'nepodoban investitor' zbog čega je pod upitnikom i realizacija njegovog najvećeg projekta, turističkog resorta na otoku Krku
Anto Magzan/PIXSELL

Anto Magzan/PIXSELL

Izvor: Pixsell / Autor: Anto Magzan/PIXSELL

Kako nakon dvije godine ocjenjujete rad i poslovanje Centra Cvjetni?

Iznimno uspješno što potvrđuju i poslovni rezultati iz godišnjih financijskih izvješća. Tijekom protekle dvije godine od poslovanja Centra Cvjetni, HOTO GRUPA d.o.o. ostvarila je preko 254 milijuna kuna prihoda i preko deset milijuna kuna dobiti prije oporezivanja što je izniman poslovni rezultat u vrijeme najteže gospodarske krize.

Kavi su prihodi u 2012. bili u odnosu na 2011. godinu?

Usprkos izrazito nepovoljnom gospodarskom okružju, u našem poslovanju i dalje prevladavaju optimistični i pozitivni tonovi. Naime, naše društvo u usporedbi s prethodnom poslovnom godinom bilježi porast prihoda.

Koja je najprofitabilnija komponenta Centra Cvjetni?

Sve naše poslovne jedinice posluju pozitivno i ostvaruju iznimno visoke stope povrata investicije.

Jeste li zadovoljni tempom prodaje stambenog prostora i koji je postotak stanova do sada prodan?

Iznimno smo zadovoljni. U vrijeme kolapsa tržišta nekretnina u nepunih osam mjeseci prodaje ostvareno je preko 90 milijuna kuna prihoda. Mislim da taj podatak govori sam za sebe. Također, osim financijskih rezultata posebno zadovoljstvo predstavlja činjenica da su stambene jedinice Centra Cvjetni postigle određeni tržišni 'benchmark' i postale prepoznatljiva destinacija ekskluzivnih i luksuznih nekretnina.

S odmakom od dvije godine, biste li danas neke stvari napravili drukčije?

Gledajući s aspekta poslovanja u realizaciji projekta, ne bih. Sve radnje koje smo poduzeli, kao i sva naša djelovanja bila su dio poduzetničke inicijative 'lege artis'. Upravo zato smo realizirati ovaj izniman projekt. Da smo napravili i jednu značajniju grešku, projekta ne bi bilo; s takvim smo se preprekama i opstrukcijama susretali. U ovaj projekt moji suradnici i ja unijeli smo sebe i žrtvovali puno toga, ipak vesele nas ovi rezultati, kao i sama činjenica da naš centar uspješno posluje i još više da smo jedan derutni zapušteni blok u najužem gradskom središtu pretvorili u kompleks na ponos Grada Zagreba i njegovih posjetitelja.

Što je Zagreb dobio Centrom Cvjetni?

Stavljanje u funkciju najvažnijeg resursa, prostora koji je prije bio neiskorišten i nažalost ruglo centra hrvatske metropole. Pored toga Zagreb je dobio cijeli niz javnih sadržaja, od novostvorenih šetnica, nove infrastrukture bloka, obnove fasada u bloku i cijeli drugi niz javnih sadržaja koje smo dosljedno i taksativno ispunili.

Taj je projekt revitalizacija jednog prostora, sama riječ dovoljno govori, oživili smo jedan značajni zagrebački donjogradski blok. Nadam se da smo ukazali na pravi smjer djelovanja u Gradu Zagrebu, a to je da se svakom investitoru koji može, hoće i zna i naravno koji je spreman poslovati poštujući zakone ove zemlje i pri tome biti društveno odgovoran mora omogućiti realizacija investicije. To je imperativno razmišljanje koje osigurava boljitak; sve ostalo je samo deklarativno iskazivanje potpore. Poduzetnicima treba omogućiti da ulažu i otvaraju radna mjesta, stvaraju nove vrijednosti i plaćaju poreze i druga javna davanja. Ako usput stave u gospodarsku, ali i kulturnu i javnu funkciju jedan zapušteni neiskorišteni prostor, svi možemo biti sretni i zadovoljni.


A koji su javni sadržaji?

Vrijednost ostvarenih elemenata javnih sadržaja premašuje iznos od 28 milijuna kuna. Javni sadržaji u projektu Cvjetni su izgradnja dviju polivalentnih dvorana površine preko 800 metara kvadratnih, uređenje i obnova fasada svih građevina unutar bloka, uređenje i obnova fasada vanjskih građevina unutar bloka, uređenje i obnova cjelokupne mreže infrastrukture bloka u Varšavskoj ulici, izgradnja javnoprometne površine dijela Varšavske ulice, izgradnja i uređenje šetnica i pješačkih prolaza u kompleksu Cvjetni, uređenje zelenih površine od 600 metara kvadratnih kao visokovrijednost autohtonog zelenila u sastavu površina namijenjenih javnom korištenju. Dakle, sve što sam naveo predstavlja ispunjenje javnog interesa koje je propisala i odredila gradska skupština. Također, valja istaknuti kako je ovaj projekt dao izravan financijski doprinos proračunu Grada Zagreba u iznosu od preko 26 milijuna kuna. Fiskalni učinci s osnove poreznih i drugih javnih davanja od ovog projekta premašit će vrijednost od 20 milijuna eura.

Kada ste se upuštali u cijeli projekt, jeste li mogli zamisliti na kakav ćete otpor naići? Da ste znali, biste li se upuštali u cijelu priču?

Dobro pitanje, teško je odgovoriti. Nisam ni u snu pomišljao da ću se kao jedan poduzetnik koji ulaže u svom gradu i svojoj državi na zakonit način s pošteno i teško zarađenim sredstvima suočiti s onakvim preprekama i teškoćama. No najteže od svega me je pogodio svojevrsni medijski linč kojem smo moja HOTO GRUPA i ja bili izloženi tijekom realizacije projekta. Uvijek čovjeka najteže bole smišljene laži i konstrukcije kojima netko iz svojih sebičnih interesa želi ugroziti ugled koji je stečen dugogodišnjim poštenim radom i odricanjem.

Imate li u planu neke nove projekte? Što je s drugom fazom, izlazom na Gundulićevu?

Projekt Cvjetni kao interpolacija donjogradskog bloka treba imati svoj prirodni nastavak, a to je realizacija faze II, izlaz na Gundulićevu ulicu preko zgrade sadašnjeg Stomatološkog fakulteta i spajanje s Cvjetni trgom. Ova druga faza osigurava nove sadržaje ne samo u komercijalnom smislu novostvorenih vrijednosti poslovnih prostora, garaža i stambenih jedinica, već i nove kulturne i javne sadržaje. Nisam siguran da je hrvatska javnost detaljno i kvalitetno upoznata s našim projektom Santa Marina na otoku Krku koji je još u inicijalnoj fazi realizacije. Naše društvo Santa Marina d.o.o. vlasnik je preko 800.000 metara kvadratnih zemljišta kod uvale Valbiska na kojem zajedno sa zemljištem koje bismo uzeli u koncesiju planiramo izgraditi novu turističku destinaciju koja će obogatiti turističku ponudu naše domovine. To je investicija od preko milijardu eura, jedinstveni turistički resort sa sportskim, ugostiteljskim i javnim sadržajima koji trebaju osigurati vrhunsku turističku uslugu tijekom cijele godine. To je trenutačno projekt najveće investicijske vrijednosti u Republici Hrvatskoj. I u ovom projektu pristupili smo iskreno i transparentno otkupivši zemljište po tržišnim cijenama bez ikakvih špekulativnih namjera. Preko 10 milijuna eura smo platili zemljište i tek onda ušli u javni postupak njegove eventualne prenamjene. Sada se nalazimo u fazi javne rasprave u kojoj smo možda prvi put u Hrvatskoj ponudili jamstvo na realizaciju projekta na način da se zemljište ponovno vrati u poljoprivredno ako mi u određenom roku ne realiziramo projekt. Nadamo se da će mjerodavni prepoznati njegov potencijal. Nažalost, budući da trenutačno nismo podobni, nisam optimist u vezi daljnjeg tijeka realizacije ovog, ali i drugih projekata drugih nepodobnih investitora.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!