'Neki izvori su poznati, za neke se još borimo. Pribavljeno je oko 12 milijardi kuna - kroz Fond solidarnosti, kroz zajmove Svjetske banke, kroz proračun. Idemo prema Nacionalnom programu oporavka kroz koji ćemo također u poglavlju 7. zatražiti određene financijske aranžmane u obliku bespovratnih sredstava, ali i zajmova', rekao je Horvat u Dnevniku HRT-a.

Video: Marko Prpic/PIXSELL

Vlada je, podsjetimo, donijela izmjene Zakona o obnovi, prema kojima će se njegove odredbe primjenjivati i na Sisačko-moslavačku te Karlovačku županiju.

Obnovu oštećenih i razrušenih objekata na tom će području u cijelosti financirati država.

Horvat je rekao da je jasno utvrđena distinkcija kojim će se omjerima država uključiti u kojem području u sufinanciranju.

'Na području Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske u segmentu konstrukcijske obnove smo imali omjere 60-20-20, na ovom području na kojem je proglašena katastrofa država će se uključiti sa sufinanciranjem 100 posto obnove', pojasnio je.

U ovom trenutku, rekao je, još nemaju procjenu štete.

Svi zahtjevi za obnovu podnosit će se Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine - zasad u pisanom obliku, a kroz nekoliko dana zahtjevi će se moći predati i elektronički putem aplikacije e-obnova.

'Zahtjeve smo počeli zaprimati nekoliko dana prije Božića, kroz koji dan imat ćemo i generirane prve odluke. Ono što se i dan-danas analizira jest kompliciranost zahtjeva i svih dokumenata koji kao prilozi moraju biti podneseni da bismo validirali zahtjev i temeljem njega izdali odluku. Radimo na uputi kojom ćemo građanima olakšati popunjavanje zahtjeva', poručio je Horvat.

Već idući tjedan, dodao je, uputit će prva četiri službenika u prostore Središnjeg državnog ureda za stambeno zbrinjavanje u Petrinji kako bi pomogli građanima u popunjavanju zahtjeva za obnovu.