FINANCIRANJE STRANAKA

'Hoćemo li imati zakon od zlata i stvarnost od blata?'

  • Autor: Maja Šurina
  • Zadnja izmjena 25.01.2011 15:06
  • Objavljeno 25.01.2011 u 12:32
PXL_100205_1270

PXL_100205_1270

Izvor: Pixsell / Autor: Boris Šćitar

Uoči donošenja novog Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, Transparency International Hrvatska organizirao je okrugli stol o problematici financiranja stranaka na kojem se čulo da su i nedavni skandali i afere pokazali da to područje nije dovoljno regulirano

Ako se pita Državno izborno povjerenstvo koje je nadležno za provođenje izbora, a prema novom zakonu i za nadzor financija, ni novi Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe neće im olakšati posao. Naime, DIP-ovci su se na današnjem okruglom stolu požalili da se izmjene koje za Državno izborno povjerenstvo predviđaju veće ovlasti donose ipak malo prekasno, s obzirom da se parlamentarni izbori očekuju već ove godine.

'U prvom tekstu Zakona nadzor financija bio je u ovlasti Ministarstva financija, no kasnije je to promijenjeno pa to sada treba raditi DIP. Međutim, izbori se očekuju ove godine i Državno izborno povjerenstvo trebalo bi se ekipirati prije toga. Naime, mi možda nećemo tako brzo uspjeti provjeravati podatke jer je naša prvenstvena nadležnost provođenje izbora', požalila se potpredsjednica DIP-a Zdravka Ćufar Šarić, podsjetivši da se stručna služba povjerenstva sastoji od pet osoba.

No iako su se DIP-ovci požalili prvenstveno na svoje nove ovlasti, većina sudionika okruglog stola pohvalila je novi zakon za koji smatraju da donosi velik iskorak.

Jedna od ključnih novina bit će ograničavanje troškova kampanje, prema čemu bi stranke mogle potrošiti najviše 1,5 milijuna kuna po izbornoj jedinici.

'Ta granica trošenja treba biti realna. Mene ovaj dio novog zakona najviše zabrinjava. Ta granica treba biti realna jer će se inače događati da stranke prijavljuju nerealne iznose', poručio je Marcin Piotr Walecki iz SIGMA-e, zajedničkog programa OECD-a i EU-a.

Walecki je, očito svjestan problema financiranja stranaka u Hrvatskoj, poručio da su sve europske države prolazile kroz skandale oko financiranja kampanja i da nema sustava koji u tom smislu nije bio netransparentan.

Osvrnuo se i na mogućnost postojanja posebne regulatorne agencije kada je u pitanju financiranje stranaka. 'Tko god provodi nadzor, bit će nepopularna institucija, no stranke se tu ne smije ismijavati, nego tu agenciju moraju poštivati', kazao je Walecki

Agencije se spomenuo i profesor Fakulteta političkih znanosti Zdravko Petak. 'Ključno što trebamo napraviti je regulatorna agencija za stranačke financije. I po tom pitanju treba ili osnovati novu agenciju ili dati ovlasti nekom od ministarstava, primjerice Ministarstvu financija', rekao je Petak.

Hrvatska bi, Petakovo je mišljenje, trebala poraditi i na ograničavanju anonimnih donacija, ali i na pravilima o javnom objavljivanju financijskih podataka, čime bi se povećala transparentnost financiranja.

'Što je veća korupcija u državi, to više treba ograničiti anonimne donacije. Naime, one mogu funkcionirati, primjerice, u Nizozemskoj, ali ne i u Hrvatskoj', smatra Petak

Upravo su donacije jedan od najvećih problema u kampanjama u Hrvatskoj. Tako smo na nedavno održanim predsjedničkim izborima imali primjer donacija preko telefona, koje je DIP vrlo brzo proglasio nezakonitima. Zorislav Antun Petrović iz Transparency Internationala prisjetio se i nedavnih skandala, odnosno primjera 'kada je jedan poduzetnik bivšem premijeru poklonio BMW, a zauzvrat je dobio ustupke HEP-a', zaključivši pritom da je očito 'Hrvatska najbolje zemlja za poduzetnike'.

Dok je većina sudionika pohvalno gledala na donošenje novog zakona, profesor Fakulteta političkih znanosti Dražen Lalić sumnja da će išta biti bolje jer bi nam se, kao i na primjeru nekih drugih zakona, moglo dogoditi da imamo 'zakon od zlata, a stvarnost od blata'.

Podsjetio je pritom da je, primjerice, HDZ na izborima 2007. prema nekim procjenama potrošio 60 milijuna kuna na oglašavanje, no ako se pita Lalića, HDZ je potrošio astronomskih 100 milijuna kuna, odnosno kao sve ostale stranke zajedno.

'Što ćemo napraviti da nam se ne dogodi situacija iz 2007, kada nakon dvije-tri godine imamo ostavke i pjevače koji s premijerima dijele novac pola-pola. Ja se sramim kao građanin ove zemlje i kao akter koji je pokušao nešto napraviti. Hoćemo li se nakon dvije godine ponovno sramiti?', zapitao se Lalić, koji je vladajuće prozvao zbog cinizma i licemjerstva jer se na okruglom stolu nisu ni pojavili.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi