CRKVENO-DRŽAVNA ZAVRZLAMA

Hoće li za povrat imovine 1999. odgovarati i Zlatko Mateša?

  • Autor: Mladen Obrenović
  • Zadnja izmjena 11.08.2011 07:21
  • Objavljeno 11.08.2011 u 07:00
samostan Dajla

samostan Dajla

Izvor: Pixsell PXL Agencije / Autor: Duško Marušić

Poništavanje svih rješenja kojima je HDZ-ova vlast krajem devedesetih darovala značajnu imovinu župi Dajla za sobom povlači i pitanje odgovornosti onih koji su 1999. donijeli političku odluku koja se ispostavila nelegalnom. Hoće li Državno odvjetništvo sada preispitati i tadašnji državni vrh, odnosno tadašnjeg premijera Zlatka Matešu? On je ovih dana nedostupan medijima, a jedan od aktera tadašnje vlasti tvrdi da su postupali 'naivno, a ne politikantski'

Naivnost, a ne politikanstvo, kako je nedavno gestu države koja je krajem 90-ih vratila spornu imovinu Crkvi u 'slučaju Dajla' ocijenio izvor blizak tadašnjim strukturama vlasti, očito će biti skupo plaćena i nakon najnovijeg obrata u cijeloj zavrzlami.

Poništavanje svih rješenja kojima je sporna imovina vraćena župi Dajla, a koje je donio ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, otvara ne samo pitanje odštete talijanskim benediktincima, nego i problem naknade svima onima koji su na bilo koji način došli u posjed vrijednog zemljišta u Istri.

Podsjetimo, Ured za imovinsko-pravne odnose Istarske županije u četiri je navrata od 1996. do 2000. godine donosio rješenja kojima se imovina vraća župi Dajla, odnosno Biskupiji porečko-pulskoj. Ipak, nije to učinio sam od sebe, nego po nalogu iz Zagreba, jer je tadašnji državni vrh, na tragu izgradnje dobrih odnosa sa Svetom Stolicom, odlučio jednostavno pokloniti imovinu Crkvi

U međuvremenu, Porečka biskupija raspolagala je imovinom na razne načine, pa je dio prodala, dio dala u koncesiju, a dio zadržala, no kad su se javili benediktinci, postavio se problem kao im vratiti imovinu, odnosno pravedno ih obeštetiti. Govori se o povratu 186 hektara i plaćanju 4,5 milijuna eura odštete

Pokušaji tportala da proteklih dana dođe do nekih aktera političke scene s kraja 90-ih, posebice do tadašnjeg premijera Zlatka Mateše ili Jure Radića, u čijem je opisu posla bila i suradnja države i Crkve, uključujući dobre odnose Hrvatske i Vatikana, nisu urodili plodom. Niti njihovi bliski suradnici i tada ministri, na koje su upućivali dobro informirani izvori, nisu bili spremni na suradnju, odnosno nisu mogli pričati o tim vremenima. No najnoviji potez ministra Bošnjakovića svakako iziskuje rasvjetljivanje svega što se zbivalo oko povrata te imovine.

Poznato je da je predsjednik Franjo Tuđman inzistirao na jačanju položaja Crkve u Hrvatskoj, no nije rasvijetljeno je li i osobno inzistirao na tom potezu. Ili je sve ipak odrađeno unutar Vlade? To je sigurno izazov za DORH kojemu je rješenje ministra Bošnjakovića osnova za pokretanje postupka pred Općinskim sudom u Bujama za upis vlasništva RH nad imovinom koja je povod spora između države i Crkve, odnosno Biskupije porečke i pulske te benediktinaca iz Italije.

Isto tako, utvrđeno je da povrat imovine župe Dajla državi u 90-ima također nije bio pravno valjan jer je trebalo poći od toga da su bivši vlasnici bili benediktinci iz Italije, pa će za DORH svakako biti dodatnog posla. Tada će se akteri cijele priče morati odazvati i teško da će moći odgovarati da su samo 'bili naivni'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi