PROMJENE U zdravstvU

Hoće li pacijenti imati ikakve koristi od novih pravila rada za obiteljske liječnike?

25.10.2018 u 09:03

Bionic
Reading

Novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti trebao bi stupiti na snagu 1. siječnja 2019., nakon što dobije zeleno svjetlo na aktualnoj sjednici Sabora. Iako su sindikati pozvali zastupnike da odbace taj 'kaotičan i diskriminatoran zakon, koji zdravlje pretvara u robu', očekuje se da će većina zastupnika ipak poduprijeti novi propis koji među brojnim promjenama u organizaciji zdravstvene zaštite donosi nova pravila rada za liječnike obiteljske medicine. Što u tom segmentu mogu očekivati pacijenti, a što sami liječnici?

Na prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti uloženo je čak 30-ak amandmana, a ministar Milan Kujundžić, čini se, spreman je na promjene. 'Već analiziramo amandmane i s velikom zahvalnošću i poštovanjem uvažit ćemo sve što je dobro sugerirano, neovisno s koje strane dolazi - bez stranačkih i osobnih razina', najavio je Kujundžić u srijedu u emisiji 'Izaberi zdravlje' Hrvatskog radija.

Novi zakon predviđa i dežuranje liječnika koncesionara u domovima zdravlja vikendima i blagdanima, što bi trebalo donekle rasteretiti hitne bolničke prijeme, te ministar ističe da više neće biti problema oko toga tko treba dežurati. Upravo na taj problem s liječnicima koncesionarima ukazao je Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu. 'Dio njih nije bio zadovoljan uvjetima koji su propisani za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i nisu dežurali', kazao je Jurković.

Dr. Dragan Soldo, predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora Hrvatskog liječničkog zbora, pojašnjava za tportal da prema novim odredbama o dostupnosti zdravstvene skrbi liječnici koncesionari više neće imati mogućnost izbora u pogledu dežurstava vikendima i blagdanima, nego će i oni morati dežurati.

'Veliki je problem to što ordinacije u kojima bi liječnici trebali dežurati u većini slučajeva nisu opremljene sukladno Pravilniku Ministarstva zdravstva o minimalnim uvjetima za obavljanje zdravstvene djelatnosti. Primjerice, dužni ste pacijentu pružiti uslugu, a nemate EKG. S jedne strane, zakon vas obvezuje na dežurstvo, a s druge nikoga ne obvezuje da liječnicima osiguraju prostor za dežurstvo. To znači da možete dežurati i na livadi ako to traži dom zdravlja', slikovito će Soldo, dodajući da je odgovornost za opremu na domovima zdravlja koji organiziraju dežurstva.

Rijeka: Prosvjed liječnika zbog prijedloga novog zakona Izvor: Pixsell / Autor: Nel Pavletic/PIXSELL

Poslodavci u zdravstvu, inače, nisu zadovoljni time kako se u novom zakonu uređuje odnos domova zdravlja i sadašnjih koncesionara, odnosno budućeg sustava ordinacija. Prema predloženom zakonu, dom zdravlja obvezan je uz odluku osnivača (županije, odnosno Grada Zagreba) osigurati to da u svakoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite ima do 25 posto ordinacija.

'Ne vidimo razlog za takvo ograničenje. Zalagali smo se za to da lokalna uprava, koja najbolje poznaje situaciju na terenu, odredi u kojem će se obliku ta primarna zdravstvena zaštita obavljati – hoće li to biti koncesionari, pola-pola, hoće li svi ići u koncesiju ili će svi u domove zdravlja - to je u konačnici za pacijente potpuno nebitno, ali je za organizaciju zdravstvene zaštite to vrlo, vrlo bitno', rekao je Jurković. On, inače, smatra da je rezultat privatizacije primarne zdravstvene zaštite iz 1996. godine zapravo takav da pacijente danas uglavnom liječe bolnički specijalisti, a primarna zdravstvena zaštita pretvorila se u 'skupu administraciju'.

  • +16
Prosvjed liječnika primarne zdravstvene zaštite na Trgu sv. Marka u Zagrebu Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunić

U ordinacijama će se obavljati djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite predškolske djece, zdravstvene zaštite žena, medicine rada/medicine rada i sporta te specijalističko-konzilijarna djelatnost (SKZ). Definiranjem privatne prakse u ordinaciji, bez koncesije, dakle bez vremenskog ograničenja, osigurava se trajniji i sigurniji oblik pravnog statusa liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te se 'izjednačava položaj svih zdravstvenih radnika u privatnoj praksi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (dosadašnji zakupci i koncesionari)', stoji u zakonskom prijedlogu.

Soldo poručuje da liječnici žele da se omogući normalno poslovanje i ulaganje u ordinacije, kao i stvaranje uvjeta za prave grupne prakse te zapošljavanje medicinskog i nemedicinskog kadra. Nadaju se i kako će najavljene promjene liječnicima obiteljske medicine otvoriti vrata slobodnog izbora između rada u ustanovi i rada u vlastitoj ordinaciji te da neće postati poluge prisile koje tjeraju liječnike obiteljske medicine u jedno ili drugo.

'Isto tako se nadamo da će se dogoditi pozitivne promjene koje će liječnicima zaposlenicima domova zdravlja omogućiti adekvatnu i poštenu financijsku valorizaciju njihova rada, jer se dio liječnika, kao i u većini Europe, jednostavno ne želi baviti poduzetništvom i hoće svoje radno vrijeme posvetiti isključivo struci. A ono čemu se najviše nadamo to je da će najavljene promjene urediti sustav obiteljske medicine, zadržati specijaliste obiteljske medicine u zemlji i omogućiti mladim liječnicima, među kojima postoji izniman interes za našu struku, da se specijalistički usavršavaju', poručio je Soldo.

Ines Balint, članica Izvršnog odbora Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KOHOM), naglašava da upravo liječnici iz primarne zdravstvene zaštite mogu rasteretiti bolnički sustav ako im se dozvoli da 80 posto problema njihovih pacijenata riješe u ambulantama. U emisiji 'Otvoreno' HTV-a istaknula je kako nije uvažena nijedna primjedba struke u raspravi o Zakonu o zdravstvenoj zaštiti.

'Na obiteljsku medicinu odlazi šest posto zdravstvenog novca, a na primarnu zdravstvenu zaštitu - 15 posto. Ni lipu više nismo tražili - a predlagali smo administrativna rješenja kako bi došlo do poboljšanja za nas i za naše pacijente. Prijedlozi su bili oni po uzoru na europske zemlje. Pacijenti lutaju u zdravstvenom sustavu, a liječnici odlaze jer nema normativa i standarda za vrednovanje njihova rada', kazala je Balint.

Nataša Ban Toskić, također članica Izvršnog odbora KOHOM-a, istaknula je da su se udruge liječnika iz primarne zdravstvene zaštite usuglasile u tome da je jedino rješenje za privlačenje novih liječnika u primarnu zdravstvenu zaštitu, kao i ostanak postojećih, upravo pružanje jednake mogućnosti svima da izaberu model rada po kojemu će djelovati.

'Do sada je bilo regulirano da najmanje 30 posto liječnika moraju biti zaposlenici domova zdravlja, što je značilo da ih može biti i 100 posto. Sve ove godine domovi zdravlja organizirali su primarnu zdravstvenu zaštitu i to je rezultiralo nedostatkom liječnika. Ako ćemo gledati realno, izvan Zagreba nedostatak je toliki da jedan liječnik radi istovremeno u dvije, tri, pa i više ordinacija. Dolazi do zbrke, pacijent ne zna tko je zapravo njegov liječnik, nema kontinuiteta, liječnik ne zna tko su njegovi pacijenti, ne može ih upoznati i kao rezultat urušava se kvaliteta skrbi. Istovremeno, radno opterećenje im je sve veće, a oni su najpotplaćeniji liječnici u sustavu', podsjetila je Ban Toskić, ističući da je Hrvatska jedina zemlja u kojoj je omjer liječnika u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti 1:4 u korist bolničkog sektora.

  • +40
Sva lica Milana Kujundžića Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunić

A zašto se svima ne može ponuditi mogućnost izbora oko ulaska u privatnu praksu u ordinaciji? Ministar Kujundžić napominje da 'moramo uvažavati hrvatsku realnost'.

'Ne možemo s jedne strane izbrisati domove zdravlja i njihove zasluge kroz povijest i kvalitetu koju su donijeli, a s druge ne možemo sada isključiti koncesionare i reći - svi se vraćate u dom zdravlja, a tko neće, neka ide u Austriju, Njemačku... Vjerujemo da će zdrava kompeticija, nadopuna jednog i drugog oblika, činiti sustav stabilnim, a u vremenu koje je pred nama opet se može ići u promjene', zaključio je ministar.