otkrio halmed

Hrvati sve više troše na lijekove, evo što se probilo na vrh ljestvice!

10.04.2024 u 15:16

Bionic
Reading

Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila je publikaciju Potrošnja lijekova u Hrvatskoj za razdoblje od 2018. do 2022. godine. Usporedni podaci s ranijim podacima svjedoče o kontinuiranom porastu potrošnje, pa je tako samo u 2022. cjelokupni promet lijekovima u Hrvatskoj prešišao deset milijardi tadašnjih kuna

Prema podacima iz javnih i bolničkih ljekarni te specijaliziranih prodavaonica za promet na malo, promet lijekovima u 2022. godini iznosio je 10,4 milijarde tadašnjih kuna, odnosno oko 2680 kuna po stanovniku ili 5,4 posto više u odnosu na 2021., vidljivo je iz publikacije HALMED-a objavljene početkom tjedna.

Ukupni financijski troškovi u razdoblju od 2018. do 2022. godine rasli su u prosjeku 12 posto na godinu. Potrošnja lijekova po definiranim dnevnim dozama u 2022. iznosila je 1461 dozu na tisuću stanovnika, što je također porast u odnosu na godinu ranije, i to za 5,3 posto. U promatranom petogodišnjem razdoblju potrošnja lijekova po definiranim dnevnim dozama imala je prosječan godišnji rast od 7,3 posto.

Očekivano, u 2022. najviše je potrošeno na lijekove protiv zloćudnih bolesti i imunomodulatore - čak 37 posto ukupne potrošnje lijekova u Hrvatskoj. Potrošnja lijekova protiv raka skočila s 1,6 milijardi kuna 2018. godine na čak 3,8 milijardi 2022., što je povećanje od 2,4 puta. To je ujedno i skupina lijekova s najvećim povećanjem udjela u ukupnoj potrošnji lijekova, što HALMED objašnjava 'povećanom upotrebom novih bioloških i biosličnih lijekova za liječenje neoplazmi i različitih autoimunih bolesti te drugih bolesti koje se sada učinkovitije liječe novim biološkim lijekovima'. Na drugom mjestu su imunosupresivi, treći su lijekovi za liječenje šećerne bolesti, a četvrti su antitrombotici.

S druge strane, po definiranim dnevnim dozama na 1000 stanovnika u 2022. godini prvi su lijekovi za kardiovaskularni sustav, drugi za probavni sustav i mijenu tvari, treći za živčani sustav, a četvrti su lijekovi koji djeluju na krv i krvotvorne organe.

Lijekovi na recept: Dominacija vitamina D

Među lijekovima na recept uvjerljivo najviše novca u 2022. utrošeno je na pembrolizumab, lijek koji se koristi kao imunoterapija za liječenje raka - čak 371 milijun kuna. Na drugom mjestu je ibrutinib za liječenje određenih vrsta raka krvi, koji je koštao 165 milijuna kuna.

  • +7
Ljekarne Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Gledajući potrošnju po definiranim dnevnim dozama propisanih lijekova u petogodišnjem razdoblju, na sam vrh ljestvice probio se kolekalciferol, poznatiji kao vitamin D, sa 90 doza na 1000 stanovnika u 2022. Ostali lijekovi uglavnom su zadržali svoje ranije pokazatelje, pa je tako na drugom mjestu atorvastatin za regulaciju masnoća u krvi (64 doza/1000), a treći pantoprazol za želučane bolesti (59/1000).

Bezreceptni lijekovi: Andol i Aspirin

Promet bezreceptnih lijekova (over-the counter, OTC) koji se izdaju u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama po dnevnim dozama u petogodišnjem razdoblju iznosio je prosječno osam posto ukupne potrošnje lijekova, baš kao i vrijednost prometa OTC-a u ukupnoj potrošnji lijekova. U 2018. godini ukupna prodaja OTC lijekova iznosila je oko 554 milijuna kuna, a 2022. oko 674 milijuna kuna.

Po vrijednosti potrošnje, na prvom mjestu je paracetamol (64 milijuna kuna u 2022.), a na drugom ibuprofen (60 milijuna kuna). U okviru definiranih dnevnih doza, daleko najviše se trošilo na acetilsalicilnu kiselinu, najpoznatiju kao Andol i Aspirin (55 doza/1000 stanovnika), a potom na ibuprofen (9/1000) i askorbinsku kiselinu - vitamin C (7/1000).

Potrošnja lijekova po županijama

Prikazom potrošnje lijekova po županijama obuhvaćena je samo izvanbolnička potrošnja, čime je izbjegnuta mogućnost da, primjerice, potrošnja u Gradu Zagrebu bude veća nego što doista jest zbog toga što je u Zagrebu najviše bolnica, tumači HALMED.

U ukupnoj potrošnji po definiranim dnevnim dozama na tisuću stanovnika vode Sisačko-moslavačka, Bjelovarsko-bilogorska i Krapinsko-zagorska županija. U potrošnji po stanovniku vodeći su Grad Zagreb, Šibensko-kninska, Bjelovarsko-bilogorska i Krapinsko-zagorska županija.

Na nacionalnoj razini skupina lijekova koji djeluju na živčani sustav i osjetila ima treću najveću potrošnju od svih ATK (anatomsko-terapijsko-kemijska) skupina u 2022. u iznosu od 997 milijuna kuna. Isto tako, na trećem su mjestu po potrošnji u definiranim dnevnim dozama s 212 na tisuću stanovnika, s tim da je ta potrošnja bila veća za 1,8 posto u odnosu na 2021. godinu, a financijska potrošnja bila je veća za 7,3 posto.

Lijekovi koji djeluju na živčani sustav

U potrošnji anksiolitika, hipnotika i sedativa, kao i antipsihotika i antidepresiva, uočene su veće i stalne razlike u potrošnji između pojedinih županija. Međutim u analizi rezultata mora se uzeti u obzir i činjenica da se veća potrošnja sedativa, psiholeptika i antidepresiva može dijelom pripisati općim uvjetima življenja i, posljedično, izglednosti i perspektivi, navodi HALMED, dodajući da je za kvalitetniju raščlambu i tumačenje tih rezultata nužno uključiti više epidemioloških podataka koje Agencija ne posjeduje. U obzir treba uzeti različitu strukturu građana županija, kao što su primjerice starost, broj ljekarni, broj stanovnika na jednog liječnika, bolnička dostupnost i općenito dostupnost zdravstvene usluge.

Uz navedene i ostale podatke mogao bi se pronaći uzrok toga što je, primjerice, izvanbolnička potrošnja lijekova za liječenje ovisnosti o opioidima u Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji izrazito povećana (oko četiri puta), a u Gradu Zagrebu, Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji dvostruko je veća od prosječne potrošnje po županijama u 2022. godini u definiranim dnevnim dozama. Osim toga, promjene u potrošnji lijekova po županijama također proizlaze iz različitih terapijskih tradicija i različitih stavova prema lijekovima i liječenju.

U svakom slučaju, za pojašnjenje razlika u potrošnji lijekova između pojedinih županija nužno je uključiti i farmakoepidemiološka istraživanja, poručuju iz HALMED-a.