Prema stručnoj studiji koju su zajedno sastavili sveučilišni profesori, ekolozi i vladini dužnosnici, tri velike prirodne opasnosti potencijalno prijete New Yorku u bliskoj budućnosti. Kao prva stavka na popisu su navedeni toplinski udari. Naime, do 2020. New York bi mogao brojiti i do 31 dan godišnje s temperaturom iznad 32 stupnja Celzijeva naspram sadašnjeg prosjeka od 18 dana po godini, a do 2050. moglo bi biti i do 57 dana s jako visokim temperaturama. Toplinski udari bi mogli, navodi se u studiji, izazvati od 110 do 260 smrtnih slučajeva godišnje slijedom posljedica vrućine.

Opasnost predstavljaju i jake oborine te do bi 2020. moglo biti pet dana godišnje s dnevnom količinom oborina iznad pet centimetara. A kao treća stavka navedena je opasnost od poplava. Do 2020. će se udvostručiti mogućnost poplave 'koja se pojavljuje jednom u stotinu godina', a do 2050. će se upeterostručiti. U donjem dijelu Manhattana visina voda bi se slijedom poplave povećala sa 4,6 na 5,4 metara što bi moglo ugroziti i dva aerodroma, LaGuardiju i J. F. K.

Studiju je gradonačelnik naručio upravo zato što je uragan Sandy pokazao da grad ne raspolaže adekvatnim mjerama obrane. Među ostalim, stradale su telekomunikacijske veze, došlo je do masovnog nestanka električne energije što je u konačnici ne sam paraliziralo golemi grad, već i nanijelo veću štetu od one koju se predviđalo. Iako stručnjaci ne pripisuju uragan Sandy klimatskim promjenama, tvrde da bi slične oluje mogle u skoroj budućnosti nanovo pogoditi grad.

Primjerice, tijekom uragana Sandy, 26 staračkih domova moralo je zatvoriti što je dovelo do evakuacije od 4.500 ljudi, a to je samo maleni dio tzv. ranjivih skupina ljudi, upozorava doktor Irwin Redlener. Naime, ranjive skupine čine od 40 do 50 posto populacije. Tek je manji dio ustanova bio uistinu spreman za vremenske nepogode, poput centra za rehabilitaciju Shoreham, koji je nakon nestanka struje imao na raspolaganju generatore koji ga mogu opskrbljivali energijom do četiri dana. Niz drugih ustanova, poput bolnice na Coney Islandu, moralo je prebaciti pacijente u druge bolnice, a u obiteljskim skloništima znalo je nedostajati osnovnih potrepština kao što su hrana za djecu i pelene.

Prema novom planu, grad New York trebao bi uložiti 20 milijardi dolara u poboljšanje infrastrukture (prometnice, obnova zgrada, građenje novih brana). Dosadašnje, generičke mjere opreza očito nisu bile dostatne te danas priobalni gradovi kao što su New York, Miami i Los Angeles predvode u zaštiti protiv klimatskih promjena.