EUROPA S DVIJE BRZINE

Hoće li Hrvatska biti zemlja druge klase?

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 11.11.2011 07:45
  • Objavljeno 11.11.2011 u 07:04
Pristup Hrvatske EU Europska unija ilustracija

Pristup Hrvatske EU Europska unija ilustracija

Izvor: Pixsell PXL Agencije / Autor: Martin Roth

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy još jednom je uzburkao europske duhove, koji ionako luduju zbog krize u eurozoni, rekavši da u budućnosti možemo očekivati Europu dviju brzina, što je odmah povuklo pitanje hoće li Hrvatska ulaskom u EU biti tek zemlja druge klase

Vesna Pusić, koja je kandidatkinja Kukuriku koalicije za šeficu diplomacije na Zrinjevcu, smatra da imati formalno Europu dviju brzina nije dobra ideja, iako i danas imamo skupinu zemalja koje imaju euro i po tom pitanju donose zajedničke odluke neovisno o zemljama koje nemaju euro.

Nicolas Sarkozy je u kontekstu Europe s dvije brzine posebno spominjao Balkan. 'Sada nas je 27. Jasno da ćemo u određenom trenutku morati uključiti i Balkan. Tada će nas biti 32, 33, 34. Nitko ne misli da je federalizam, potpuna integracija, moguć s 33, 34 ili 35 zemalja', rekao je on.

U Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) ne strahuju da će Hrvatska biti dijelom Europe druge klase i vjeruju u ostvarenje zadanih ciljeva. 'U svakom slučaju cilj Hrvatske, koji je postavljen i tijekom pregovora s EU, jest ulazak i u Schengen i u eurozonu', rečeno nam je u MVEPI-ju.

Pusić smatra da se ne može generalno govoriti za zemlje Balkana da će biti dio Europe druge brzine ili klase. 'Zemlje će postupno ulaziti u eurozonu kada budu ispunile kriterije. Ideja je da sve zemlje uđu u Europsku monetarnu uniju', kaže Pusić.

U Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) smatraju da raspravu francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozya i njemačke kancelarke Angele Merkel o temi dvobrzinske Europe prije svega treba gledati u okviru napora rješavanja dužničke krize u kojoj se našla Grčka. 'I vizija koju je iznosio Sarkozy nastavak je političke rasprave o funkcioniranju Europske unije koja traje već 20-ak godina', kažu u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija.

Oni podsjećaju kako danas postoje već tješnji oblici povezanosti unutar zemalja EU, npr, Schengen i eurozona, a isto tako danas je došlo na vidjelo da se neke od zemalja ne mogu nositi ili se teško mogu nositi s postavljenim kriterijima takvih užih oblika povezanosti. Već danas u Europskoj uniji postoje zemlje koje poput Velike Britanije ne žele tješnju suradnju ni članstvo u eurozoni ili schengenskom prostoru, dok s druge strane imamo Grčku koja bi željela biti dijelom eurozone, ali ne ispunjava kriterije.

Na kraju je Pusić dodala kako smatra da će nakon krize sigurno biti postroženi kriteriji za ulazak u Europsku monetarnu uniju.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi