Drugi dio briselskog samita Europske unije, na kojem je jedina tema spas eurozone, održava se u srijedu, nakon prilično napete atmosfere od nedjelje, što znači da su europski mediji dobili priliku naoštriti pera oko ponašanja aktualnih europskih vođa u rješavanju krize eura.

Ljevičarski Sueddeutsche Zeitung dramatično upozorava da se 'povijesni zadatak spašavanja druge svjetske valute ne može ostvariti malim koracima sitničavih političara, koji samo gledaju uske nacionalne interese. Izvještaj trojke – Europske komisije, MMF-a i Europske centralne banke – može se čitati i kao horor priča. Dovodi u pitanje sve prijašnje poteze Europljana, a postoje i financijske prijetnje izvan problema s Grčkom. Postavlja se fundamentalno pitanje o tome tko će uopće kome moći pomoći?'

Apokaliptični ton ove vrste se ne može zato naći u analizi Financial Timesa Deutschland koji ističe da se 'svi slažu u tome da će banke odigrati ključnu ulogu u otpisu grčkog duga. Slabe banke će se onda morati osloniti na državne garancije za opstanak. Njemačke banke će se mnogo bolji moći nositi s time nego primjerice francuske', a spominje se i ekonomsko nestabilni Portugal kao novo moguće žarište krize.

Konzervativni Frankfurter Allgemeine Zeitung ironizira sposobnosti europskih moćnika da se nose s krizom: 'Sada se spominje nekakva bazuka, kao rješenje kojim će EU upucati krizu na smrt. Još jedan je misterij ovog kriznog menadžmenta tko je pomislio da će riječ poput 'bazuka' umiriti situaciju i potaknuti povjerenje.

'FAZ ističe da je kriza razotkrila i razjedinjenost EU-a, pokazavši sudar vlada s različitim mentalitetima, političkom poviješću, domaćom situacijom i sukobljenim interesima', što dovodi u pitanje 'buduću političku integraciju Europske unije'.

Desno orijentirani Die Welt tvrdi da će 'svatko tko od samita EU-a bude očekivao veliko riješenje kojim će biti pobijeđena kriza biti razočaran'. Ističe se da je Europi trebala godina i pol produžavanja krize da se suoči s rezanjem grčkog duga: 'To bi se prije nekoliko mjeseci prozivalo kao antieuropskim ponašanjem, pa čak i u njemačkoj vladi. Jasan krizni menadžment je potreban u ovakvoj situaciji, a ne veliki govori koji skrivaju izostanak solidarnosti među velikim i malim članicama EU-a.'

U takvoj nesigurnoj situaciji Angela Merkel odlučila ose pet doći pred Bundestag i zatražiti glasanje o metodama za spas eura. Njemačka kancelarka nada se da će dobiti široku političku podršku za svoje planove, ali to ćemo znati tek sutra, kad počne rasprava u Bundestagu. Euro treba dakle prvo još to preživjeti, a tek onda na red dolazi drugi briselski samit Europske unije.